by Tara Gvožđak | 29.05.2018. | Novosti
Najučinkovitije suzbijanje komaraca usmjereno je na uklanjanje potencijalnih legla i svatko od nas svojim odgovornim ponašanjem može doprinijeti smanjenju broja komaraca.
Svaka pa i najmanja posuda s vodom potencijalno je leglo komaraca. Bez vode nema komaraca te se preporuča tijekom čitave godine, a posebno u razdoblju od travnja do listopada ukloniti sve stajaće vode koje omogućavaju razmnožavanje komaraca. Legla koja nije moguće ukloniti tretiraju se biološkim i kemijskim insekticidima koji djeluju na ličinke komaraca. Suzbijanje odraslih letećih jedinki komaraca najmanje je djelotvorno, ima kratkotrajni učinak i predstavlja opasnost za okoliš te ga treba svesti na najmanju moguću mjeru.
SAVJETI ZA SMANJENJE BROJA KOMARACA U VAŠEM OKOLIŠU
- uklonite nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda (kante, bačve, auto gume, i druge posude) ili ih okrenite otvorom prema dolje
- redovito (jednom tjedno) praznite ili mijenjajte vodu u posudama na otvorenom koje su u upotrebi ili ih prekrite poklopcem, folijom ili gustom mrežom
- redovito čistite balkonske posude s cvijećem
- održavajte ispravnim sustav za odvodnju, drenažu i prikupljanje vode (krovni oluci, slivnici, kanalizacija)
- fontane, ukrasna jezerca i bazene redovito čistite i uklanjajte vegetaciju
- propisno odlažite krupni otpad
- održavajte septičke jame, držite ih propisno zatvorene
- održavajte zelene površine , redovito kosite travu i uređujte vrtove da se u njima što manje zadržavaju odrasli komarci
- redovito izmjenjujte vodu u vazama na groblju barem jednom tjedno osobito od travnja do listopada ili ih napunite pijeskom
- o leglima komaraca koja nije moguće ukloniti obavijestite Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije na tel: 411 299, 411 265 ili e-mail:epidemiologija@zjzka.hr
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/05/javnozdravstveni-zna%C4%8Daj-%C5%A1irenja-invazivnih-vrsta-komaraca-Final-Brosura.pdf
by Tara Gvožđak | 16.05.2018. | Novosti
Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije i ove godine javnozdravstvenom akcijom za građane obilježava Svjetski dan hipertenzije.
Obilježavanje Svjetskog dana hipertenzije pokrenula je Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije 2005. godine, otkada se redovito obilježava 17. svibnja. I ove se godine obilježava temom „Saznajte koliki je Vaš krvni tlak“ kako bi se naglasila važnost mjerenja i kontrole krvnog tlaka.
Povišen krvni tlak ili arterijska hipertenzija jedna je od najčešćih bolesti srčano-žilnog sustava, s kojom se suočava gotovo polovica odrasle populacije. Jedan je i od najznačajnijih rizičnih čimbenika srčanog i moždanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti. Njena najveća opasnost leži u činjenici da se dugo razvija neprepoznata i kasno daje simptome te se stoga naziva još i „tihim ubojicom“.
Prema aktualnim smjernicama, visokim krvnim tlakom smatraju se vrijednosti sistoličkog („gornjeg“) tlaka iznad 140 mmHg i dijastoličkog („donjeg“) iznad 90 mmHg, ali već i niže vrijednosti bliske ovima upozoravaju na oprez i promjenu životnih navika.
Kod većine bolesnika s povišenim krvnim tlakom je riječ o prirođenoj sklonosti povišenom krvnom tlaku. U kojoj mjeri i u kakvom obliku će se bolest pojaviti ovisi o vanjskim čimbenicima, poglavito o načinu života. Kod osoba koje već imaju arterijsku hipertenziju promjena životnog stila kroz uvođenje zdravijih prehrambenih navika, povećanje tjelesne aktivnosti, nepušenje i suzdržavanje od prekomjernog pijenja alkohola može imati važan utjecaj na snižavanje krvnog tlaka i na smanjenje mogućnosti različitih srčano-žilnih i drugih komplikacija.
Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije će u suradnji s Domom zdravlja Karlovac i Karlovačkom ljekarnom taj dan obilježiti javnozdravstvenim aktivnostima u svrhu upoznavanja građana s vrijednostima njihovog tlaka i načinima kako ga kontrolirati te sačuvati zdravlje srca i krvnih žila. Građanima će se dijeliti edukativni materijali, a moći će se i posavjetovati s liječnicima i ljekarnicima o tome kako najbolje kontrolirati svoj krvni tlak. Aktivnosti će se održati u četvrtak, 17.5., u vanjskom prostoru navedenih ustanova, V. Mačeka 48 (Stara bolnica Dubovac), od 9 do 11 h, a u slučaju kiše u isto vrijeme u Predavaonici Zavoda za javno zdravstvo na 1. katu (hodnik desno).
Letak-hipertenzija-tpr
by Tara Gvožđak | 16.04.2018. | Novosti
Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku vrućicu s bubrežnim sindromom (HVBS). Čovjek se može zaraziti izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike, ali i unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta. Zaraza je moguća i onečišćenim rukama ili kontaminiranom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi) te neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima. Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
Simptomi bolesti najčešće počnu 1 do 2 tjedna nakon zaraze naglim nastupom visoke tjelesne temperature i glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i očiju te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja mokraće i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
Pod najvećim rizikom od obolijevanja su osobe koje dugotrajno i učestalo dolaze u kontakt (izravan ili posredan) s malim divljim glodavcima, ali čovjek može oboliti i u zatvorenim prostorima, u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)
Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.
Epidemiološka slika bolesti u Karlovačkoj županiji
U Karlovačkoj županiji se godišnje najčešće bilježi nizak broj oboljelih no tijekom epidemijskih godina, koje su odraz većeg broja i aktivnosti glodavaca, taj se broj može popeti i na više desetaka oboljelih.
Više na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/misja-groznica-ili-hemoragijska-groznica-s-bubreznim-sindromom/
misja_letak
