Za veliku većinu osoba kojima je cijepljenje preporučljivo, a to su osobe s povećanim rizikom od razvoja teških oblika bolesti COVID-19 i osobe čiju osnovnu bolest može pogoršati infekcija, dovoljno je primijeniti tijekom jeseni samo jednu dozu cjepiva, neovisno o tome jesu li osobe ranije cijepljene te neovisno o tome znaju li da su preboljele COVID-19 ili ne.

Cijepljenje  se posebno preporučuje osobama koje pripadaju sljedećim kategorijama stanovništva:

1. a) osobe životne dobi 75 godina i starije,
2. b) osobe starije od 60 godina koje imaju značajne komorbiditete (značajni komorbiditeti uključuju kroničnu kardiovaskularnu bolest, šećernu bolest, kroničnu respiratornu bolest, kroničnu bubrežnu bolest, kroničnu bolest jetre i neurološka stanja) ili izrazitu pretilost,
3. c) korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,
4. d) umjereno ili teško imunokompromitirane osobe od dobi od 6 mjeseci nadalje, uključujući osobe s aktivnim oblikom raka ili imunodeficijencijama (što također uključuje osobe koje žive s HIV-om s brojem CD4 T-stanica <350 stanica/μl, ili s dokazanom oportunističkom infekcijom, ili koje nisu na liječenju HIV-a, ili s mjerljivim virusnim opterećenjem), primatelje transplantiranih organa i osobe koje se liječe imunosupresivima (aktivno liječenje koje uzrokuje značajnu imunosupresiju, uključujući visoke doze kortikosteroida, alkilirajuće agense, antimetabolite, imunosupresivne lijekove povezane s transplantacijom, kemoterapiju za liječenje malignih bolesti, blokatore tumor-nekrotizirajućeg faktora (TNF) ili druge izrazito imunosupresivne lijekove, imunosupresivna kemoterapija ili radioterapija unutar posljednjih 6 mjeseci),

Također, od cijepljenja mogu imati koristi i slijedeće kategorije stanovništva:

1) osobe starije od 60 godina bez značajnih komorbiditeta ili bez izrazite pretilosti,

2) odrasle osobe (koje nisu uključene u kategoriju starijih odraslih osoba), adolescenti i djeca sa značajnim komorbiditetima ili izrazitom pretilošću,

3) trudnice (cijepljenje tijekom trudnoće ima za cilj zaštititi majku od teškog oblika bolesti COVID-19, spriječiti nepovoljne ishode trudnoće povezane s bolešću COVID-19 te zaštititi dojenče tijekom prvih mjeseci života prijenosom majčinih protutijela zbog čega je najbolje vrijeme za cijepljenje tijekom drugog tromjesečja),

4) zdravstveni radnici i drugi pružatelji skrbi koji imaju izravan kontakt s osobama s visokim rizikom od teškog oblika bolesti COVID-19, kao što je osoblje u javnim i privatnim ustanovama zdravstvene i socijalne skrbi te sustanari ili njegovatelji osoba koje su pod najvećim rizikom od teškog oblika bolesti COVID-19.

Većini osoba preporučuje se cijepljenje (ili docjepljivanje) jednom dozom, neovisno o tome jesu li ranije cijepljeni ili su preboljeli COVID-19 te neovisno o tome kojom su vrstom cjepiva ranije cijepljeni.

Ako je osoba ranije cijepljena ili preboljela COVID-19, jesenska doza cjepiva se preporučuje najmanje šest mjeseci nakon zadnje primljene doze cjepiva ili  preboljenja.

Iznimke od pravila da se primjenjuje samo jedna doza cjepiva su osobe koje zbog osnovne bolesti ili terapije koju primaju imaju stanje teške imunosupresije. Ovim osobama preporučuje se docjepljivanje svakih šest mjeseci dok traje stanje teške imunosupresije.

Cjepivo protiv COVID-a se može primiti istovremeno s cjepivom protiv gripe ili pneumokoka, a ako nisu primijenjena istovremeno nije potrebno osigurati neki određeni vremenski razmak između primjene ovih cjepiva.

Termini za cijepljenje u Službi za epidemiologiju u Karlovcu, Dr. Vladka Mačeka 48, (stara bolnica Dubovac), 1. kat, desno:

 

• UTORAK 8-10 sati
• ČETVRTAK 12-14 sati

 

Za dodatne informacije možete se obratiti na tel. 047/411-267 i na e-mail: cjepna@zjzka.hr

Za cijepljenje se možete dogovoriti i sa svojim obiteljskim liječnikom.

https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/preporuke-za-cijepljenje-protiv-bolesti-covid-19-jesen-2026-godine/

 

Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije provodi kontrolu kakvoće površinskih voda za kupanje u skladu s Uredbom o kakvoći voda za kupanje (NN 51/14), a u svrhu zaštite zdravlja ljudi, korisnika kupališta te očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša. Uredba propisuje  granične vrijednosti mikrobioloških pokazatelja. Mikrobiološki pokazatelji koji se prate u vodama za kupanje su crijevni enterokoki i Escherichia coli. Uz mikrobiološke pokazatelje, prate se meteorološki uvjeti, temperatura i vidljivo onečišćenje.

Sukladno članku 4. stavak 2 Uredbe o kakvoći voda za kupanje (NN 51/14), praćenje voda za kupanja obuhvaća razdoblje od 1. lipnja do 15. rujna, kada je u pravilu sezona kupanja na našim rijekama i jezeru.

Na području Karlovačke županije ispitivanja se provode na ukupno osam lokacija u pravilnim vremenskim razmacima: Gradsko kupalište Foginovo u Karlovcu, te 7 lokacija gdje se površinska voda tradicionalno koristi za kupanje – rijeka Mrežnica u Dugoj Resi, rijeka Mrežnica u Mrežničkom Brigu, rijeka Korana u Slunju, jezero Sabljaci u Sabljacima, rijeka Dobra u Grdunu, rijeka Kupa u Ozlju te rijeka Kupa u Jurovu.

Rezultati svih ispitivanja javno su dostupni na internetskoj stranici https://vrtlac.izor.hr/kakvoca/

Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije svim kupačima želi ugodno i sigurno ljeto na kupalištima.

EUROPSKI TJEDAN CIJEPLJENJA 2026.

Ove godine se obilježava 20. Europski tjedan cijepljenja (engl. European Immunization Week, EIW) od 19. do 25. travnja, s ciljem podizanja svijesti o važnosti cijepljenja kao jedne od najučinkovitijih javnozdravstvenih mjera. Ovogodišnja tema „Za svaku generaciju, cjepiva djeluju“ (engl. „For every generation, vaccines work“) naglašava važnost zaštite svih dobnih skupina, od najmlađih do najstarijih, kroz pravovremeno i kontinuirano cijepljenje.

Europski tjedan cijepljenja dio je šire globalne inicijative Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetskog tjedna cijepljenja (engl. World Immunization Week), koji se svake godine obilježava u posljednjem tjednu travnja. Ova globalna kampanja naglašava potrebu zajedničkog djelovanja kako bi se osiguralo da ljudi svih dobnih skupina budu zaštićeni od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem te promiče vrijednost cjepiva kao jednog od najvažnijih dostignuća javnog zdravstva.

Cijepljenje je kroz povijest spriječilo milijune smrti i značajno smanjilo pojavnost mnogih zaraznih bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u posljednjih 50 godina cjepiva su spasila više od 150 milijuna života, odnosno oko šest života svake minute.

Unatoč tim uspjesima, smanjenje procijepljenosti u pojedinim sredinama dovodi do ponovne pojave bolesti koje se mogu spriječiti.

Važnost cijepljenja posebno dolazi do izražaja u zaštiti najranjivijih skupina: novorođenčadi, male djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Kolektivni imunitet, koji se postiže visokim obuhvatom cijepljenja, štiti i one koji se iz medicinskih razloga ne mogu cijepiti. Time cijepljenje nadilazi individualnu korist i postaje čin solidarnosti i odgovornosti prema zajednici.

Unatoč dostupnosti cjepiva i dalje postoje prepreke koje utječu na procijepljenost. Nedovoljna informiranost, nepovjerenje te širenje netočnih ili neprovjerenih informacija mogu dovesti do oklijevanja prema cijepljenju. Stoga je ključno osigurati pouzdane, znanstveno utemeljene informacije i otvorenu komunikaciju između zdravstvenih djelatnika i građana.

Ovogodišnja globalna kampanja dodatno ističe kako su generacije ljudi diljem svijeta donosile odluke o cijepljenju koje su zaštitile ne samo njih same, već i njihove obitelji i zajednice. Upravo takve odluke doprinijele su sprječavanju bolesti poput ospica, difterije, hripavca i dječje paralize te omogućile zdravije i dulje živote. Kampanja također naglašava važnost podrške zdravstvenim djelatnicima u komunikaciji s građanima, kako bi se osiguralo razumijevanje, povjerenje i donošenje informiranih odluka o cijepljenju.

U Republici Hrvatskoj cijepljenje se provodi prema Nacionalnom programu cijepljenja koji osigurava zaštitu protiv niza zaraznih bolesti već od najranije dobi. Program se kontinuirano prati i prilagođava suvremenim epidemiološkim i stručnim smjernicama. Osim redovitog cijepljenja djece, dostupna su i cjepiva za odrasle, osobito za zaštitu od bolesti koje su češće u starijoj životnoj dobi ili kod osoba s kroničnim bolestima.

Europski tjedan cijepljenja prilika je da se dodatno naglasi kako su cjepiva sigurna, učinkovita i dostupna te da djeluju u svakoj životnoj dobi. Građane se potiče da provjere svoj cijepni status i da se, prema potrebi, savjetuju s liječnikom o daljnjim preporukama.

Zaključno, cjepiva su jedno od najvećih dostignuća moderne medicine. Europski tjedan cijepljenja podsjetnik je da je prevencija uvijek bolja od liječenja, a cijepljenje ostaje jedan od najsigurnijih i najučinkovitijih načina očuvanja zdravlja pojedinca i cijele zajednice.