by admin | 01.10.2021. | Novosti
Kao što je bilo ranije i najavljeno, punkt na Gazi, u prostorijama GČ Gaza radit će do kraja rujna 2021. godine. Od ponedjeljka, 4.listopada 2021.godine svi građani koji žele primiti cjepivo to će moći učiniti kod svojih obiteljskih liječnika. Također, one osobe koje moraju primiti 2.dozu (prvu su primile na punktu) to će moći učiniti kod svojih liječnika obiteljske medicine. Popis termina za cijepljenje na području cijele Karlovačke županije dostavljamo u prilogu.
Podsjetimo, punkt za cijepljenje u organizaciji ZZJZ Karlovačke županije kao glavnog koordinatora za cijepljenje u Karlovačkoj županiji djelovao je od ožujka 2021. godine. Na prvotnoj lokaciji u dvorani Ekonomske škole, a kasnije u prostorijama GČ Gaza unutar Vatrogasne zajednice na punktovima je cijepljeno preko 32 tisuće građana. Svoju stručnu pomoć u procjepljivanju građana na punktu čitavo vrijeme pružali su uz djelatnike ZZJZ Karlovačke županije i djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije, Doma zdravlja Karlovac i obiteljski liječnici. Administrativnu pomoć osigurala je Karlovačka županija, kao i COVID redare.
– I dalje će postojati mogućnost odabira cjepiva, a ovim putem još jednom pozivamo sve građane na cijepljenje, odnosno da odaberu najdjelotvorniji način zaštite od bolesti COVID-19 i najučinkovitiji način suzbijanja širenja pandemije. Cijepljenjem štitimo sebe i osobe s kojima živite ili s kojima dolazite u kontakt, kažu u Zavodu za javno zdravstvo Karlovačke županije.
https://trend.com.hr/wp-content/uploads/2021/10/RASPORED-PROCJEPLJIVANJA-PO-ORDINACIJAMA-DZ-KZ-I-PRIVATNIM-ORDINACIJAMA-NA-PODRUCJU-KZ.xlsx
by admin | 29.09.2021. | Novosti
- rujna obilježavamo Svjetski dan srca. O važnosti obilježavanja ovog datuma govore sljedeći podaci.
Kardiovaskularne bolesti u RH
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrtnosti, a od njih je 2020. godine umrlo 22 886 osobe, odnosno 40,1% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 45,4% umrlih žena (13 131) 34,7% umrlih muškaraca (9 755). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 13,3% (7 589) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,7 % (4 950) u ukupnom mortalitetu.
Zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Taj trend je izraženiji za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest (46% pad smrtnosti od KVB ukupno od 2001. do 2019., 40% za ishemijsku bolest srca, a 58% za cerebrovaskularne bolesti). Ipak, kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola.
U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 609/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Prosjek za zemlje Europske regije iznosi za zemlje EU 370/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 196-1107/100.000 (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije 403, Austrije 376, Italije 281/100.000, a nižu stopu od npr. Mađarske – 738/100.000.
Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.
COVID 19 i kardiovaskularne bolesti
Danas znamo, kako starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, od kojih se posebno ističu kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti pluća, pretilost, kronična bubrežna bolest i rak i kao i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti COVID-19 i povećan letalitet.
Brojna istraživanja koja se provode od početka pandemije istražuju povezanost komorbiditeta i COVID – 19.
Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19. Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda, virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti.
Kod kroničnih bolesnika, pri pojavi ozbiljnih znakova infekcije, kao što je teško disanje, stezanje ili bol u prsnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, odmah treba potražiti liječničku pomoć. Prvo i osnovno pravilo u liječenju svih kroničnih bolesti, među kojima se nalaze i kardiovaskularne bolesti, glasi da treba nastaviti dalje koristiti svoju terapiju kronične bolesti kao do sada.
Vrlo je važno dobro kontrolirati kroničnu bolest; naime, tako će se ostvariti najbolji preduvjeti za dobru ravnotežu, uključujući i mentalno zdravlje. Dakle, nikako ne treba prekinuti uzimanje lijekova koje je osoba uzimala za svoju kroničnu bolest, niti mijenjati doze lijekova, već sve valja koristiti kao i ranije kada su održavali stabilnu bolest, tj. najbolje moguće stanje kronične bolesti.
Početkom 2020. godine, kada se tek pročulo za novi koronavirus, krenula je utrka za stjecanjem što više informacija i znanja o novom virusu. Spoznali smo da COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend – srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa.
HZJZ je napravio analizu ukupnih hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti, zasebno za infarkt miokarda za 2020 godinu po mjesecima te usporedbu s 2019. godinom u istom periodu, na razini države. Rezultati ukazuju na smanjenje broja hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti za 19% u prosjeku, a za infarkt miokarda u prosjeku 13%. Najveći pad u broju hospitalizacija u odnosu na 2019. godinu zabilježen je u vrijeme „lockdown perioda“ te većeg broja novooboljelih osoba od Covid-19.
Važno je osvijestiti srčane bolesnike da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice i hitni prijemi sigurna mjesta i da, ako imaju potrebe ići, trebaju ići. Znatno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om. Brza reakcija je jako bitna i posjet liječniku ne treba odgađati.
Izvor: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/svjetski-dan-srca-2021-koristi-srce-i-povezi-se-srcem/
by admin | 24.09.2021. | Novosti
Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije u suradnji sa Karlovačkom županijom i Nastavnim zavodom dr.A.Štampar organizirali su mobilnu mamografiju u Ogulinu u trajanju od 3 dana, od 21.09.22021. do 23.09.2021. Mamografski pregled obavilo je ukupno 166 žena. Lokaciju je obišao i županijski koordinator za Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja raka dojke dr.Davor Plažanin, spec.epidemiolog.
