Obavijest o ljetnom radnom vremenu Službe za epidemiologiju

Radno vrijeme službe za epidemiologiju u razdolju od 24.06. – 30.08.2019. :

 7:00 – 15:00 sati

Dnevni odmor: 10:00 – 10:30 sati

Rad sa sanitarnim iskaznicama:

Ponedjeljak,srijeda i petak:    7:30 – 15:00 sati

Utorak i četvrtak                          7:30 – 12:00 sati

Radno vrijeme isposatva:

Zbog godišnjih odmora ispostave neće raditi:

Slunj  –      02.07. – 23.08.2019.

Ozalj –       06.06. – 03.09.2019.

D.Resa     03.07. – 02.09.2019.

Ogulin     12.07. – 21.08.2019.

Svjetski dan sigurnosti hrane

Danas 7. lipnja 2019. godine  u svijetu se po prvi puta obilježava Svjetski dan sigurnosti hrane. Opća skupština Ujedinjenih naroda u prosincu 2018. godine usvojila je rezoluciju kojom se proglašava Svjetski dan sigurnosti hrane

kako bi se privukla pozornost i potaknulo djelovanje na sprečavanju, otkrivanju i upravljanju rizicima koji se prenose hranom te pridonijelo sigurnosti hrane, zdravlju ljudi, gospodarskom napretku, poljoprivredi, pristupu tržištu, turizmu i održivom razvoju.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se više od 600 milijuna ljudi (gotovo 1 od 10 ljudi u svijetu) razboli, a 420 000 umire svake godine zbog konzumiranja hrane kontaminirane bakterijama, virusima, parazitima, toksinima ili kemijskim tvarima. Djeca mlađa od 5 godina nose oko 40% tereta bolesti uzrokovanih hranom s 125 000 smrtnih slučajeva svake godine. Više od 200 različitih bolesti prenose se putem hrane.

Nesigurna hrana predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju i gospodarstvu, a naročito  pogađa osjetljive i marginalizirane skupine stanovništva. Također šteti globalnoj trgovini i dovodi do daljnjeg rasipanja i bacanja hrane dok istovremeno velik broj ljudi u svijetu pati od gladi. Promjene u proizvodnji, distribuciji i konzumaciji hrane, promjene u okolišu, pojava novih patogena, sve otporniji mikroorganizmi, predstavljaju izazov za sve koji brinu o sigurnosti hrane.

Sigurnost hrane ključna je u postizanju nekoliko ciljeva održivog razvoja i zajednička je odgovornost proizvođača, prodavača i potrošača, te državnih institucija. Svatko od njih ima svoju ulogu kako bi osigurao da je hrana koju konzumiramo sigurna i da neće uzrokovati štetu našem zdravlju. Zajednička suradnja i doprinos svih dionika u lancu opskrbe hranom, kao i dobro upravljanje i propisi, ključni su za sigurnost hrane.

Više o Svjetskom danu sigurnosti hrane na:

https://www.who.int/news-room/events/detail/2019/06/07/default-calendar/celebration-of-world-food-safety-day

http://www.fao.org/3/ca4449en/ca4449en.pdf

Kako bi pridonijeli sigurnosti hrane i smanjili rizik za pojavu trovanja hranom pročitajte priložene preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o pravilnom pristupu, pripremi i čuvanju hrane.

Pet_ključeva_za_sigurniju_hranu

Život sa šećernom bolešću – poziv na predavanje

Pozivamo vas na predavanje “Život sa šećernom bolešću”, iz ciklusa predavanja “Znanjem do zdravlja”, koje će se održati 23.svibnja 2019. u 18 sati, u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac (Ljudevita Šestića 1). Predavanje je organizirano u suradnji Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac i Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije-Savjetovalište za prehranu.

Nakon kratkih predavanja želimo da se aktivno uključite u raspravu kako bi zajedno pridonijeli boljoj kontroli bolesti, smanjili rizik za razvoj komplikacija i unaprijedili kvalitetu života.

Također ćemo Vas upoznati s programom poduke Život sa šećernom bolešću kojeg provodi Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije.

Mjere zaštite zdravlja od poplave

ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST VODE

–  Koristiti vodu za piće isključivo iz kontroliranog javnog vododoopskrbnog sustava ili  originalno flaširanu vodu

–  NE konzumirati vodu iz vlastitih lokalnih vodoopskrbnih objekata (bunara i pumpi) zboga zagađenja uzrokovanih poplavama sve do povlačenja voda i provedene dezinfekcije istih.

–  Zbog mogućeg prodiranja onečišćenih voda u oštećene vododvodne instalacije, izvorišta i bunarske vode, potrebno je vodu prije uporabe za pripremu hrane ili pića prokuhati.

–  Voda se prokuhava tako da se nakon što prokljuća kuha još najmanje 3 minute. Voda se ohladi i spremna je za konzumiranje, a preostala voda se sprema u hladnjak.

– Prokuhana voda koristi se za piće, pranje ruku i održavanje osobne higijene, pripremanje hrane, pranje voća i povrća.

– Ukoliko je voda iz lokalnog vovovoda ili bunara zamućena, onda se korisit SAMO kao tehnološka voda, te se NE SMIJE koristiti za piće, kuhanje ili pranje, jer se prokuhavanjem kemijska onečišćenja ne eliminiraju.

 ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST HRANE

– Ne konzumirati hranu koja je bila u doticaju s poplavljenom vodom ili se u hladnjacima otopila i/ili pokvarila uslijed nedodstatka električne energije.

– Isključivo konzumirati hranu koja je pakirana u vodonepropusno pakiranje, „suhu” ili konzerviranu hranu i  hranu koja je dobro termički obrađena.

– Izbjegavati konzumaciju povrča i voća s poplavljenih područja, osim eventualno termički obrađenog povrća.

ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA

– Pojačati mjere osobne higijene češćim pranjem ruku sapunom, uz korištenje tekuće vode iz javnog vodoopskrbnog sustava ili prokuhane vode i po mogućnosti uz korištenje dezinfekcijskih sredstava dostupnih u ljekarni.

– U slučaju pojave znakova crijevnih zaraznih bolesti (povišena tjelesna temperatura, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu) obratiti se izabranom liječniku.

– Ukoliko je došlo do ozljeđivanja obavezno se javiti izabranom liječniku radi zbrinjavanja rane i cijepljenja protiv tetanusa.

Mjere asanacije nakon poplave

MJERE  ASANACIJE NAKON POVLAČENJA POPLAVNIH VODA

  •   Na područjma gdje se voda povukla potrebno je započeti mehaničko čišćenje poplavljenih objekata i površina (odstranjivanje mulja, naplavina, pijeska, otpada), nakon čega je potrebno pranje vodom i deterđžentima.
  •   Završna dezinfekcija podova i ostalih površina može se provesti uobičajenim dezinficijensima za korištenje u kućanstvu. Preporuća se upotreba klornih preparata prema preporuci prozvođača. Pri čišćenju trebamo paziti na osobnu sigurnost i koristiti zaštitna sredstva (gumene rukavice i čizme). Unutarnje zidove premazati algicidima.
  •   Nakon isušivanja stambenih prostora potrebno je dobro oprati i dezinficirati sve što je došlo u doticaj s poplavnim vodama: pokućstvo, posuđe, sanitarije i ostale predmete i površine koji su bili u doticaju s poplavnim vodama.
  •   Tapecirani namještaj (tepihe, madrace), ako se ne mogu temeljito osušiti bolje je baciti nego riskirati pojavu bolesti.
  •   Po mogućnosti očistiti septičke jame radi sprječavanja izlijevanja, a ako je došlo do izlijevanja provesti sanaciju tla klornim vapnom.
  •   Uklanjanje uginulih životinja u dogovoru s ovlaštenim veterinarskim inspekcijskim službama.

 UPUTE ZA SANACIJU BUNARA U IZVANREDNIM SITUACIJAMA

  •   Sanirati prostor oko bunara odstranjivanjem prvog sloja zemlje i onečiščenja nabijanjem sloja gline oko bunara te popraviti oštečene zidove bunara. Spriječiti punjenje bunara otpadnim površinskim vodama.
  •   Ispumpati svu vodu iz bunara, a zidove bunara iščetkati otopinom dezinficijensa (npr. na bazi klora) pripremljenom prema uputi proizvođača.
  •   Kada se bunar napuni podzemnom vodom provesti postupak hiperkloriranja uz nadzor stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo i uz sudjelovanje lokalnih vatrogasnih službi.
  •   Ostaviti da klor djeluje najmanje 24 sata – OVA VODA SE NE SMIJE KORISTITI ZA PIĆE !!!
  •   Ponovni ispumpati vodu iz bunara.
  •   Pustiti da se bunar napuni i tada provesti normalno kloriranje vode.
  •   Nakon provedene dezinfekcije voda se može koristiti (nakon 30 minuta), po provjeri koncentracije slobodnog rezidualnog klora (propruka 0,5 mg/l).
  •   Obavezno se treba pridržavati uputa o rukovanju s dezinficijensom, a pri radu s granulatom ili otopinama klora preporučuje se koristiti zaštitnu odjeću, masku, gumene čizme te gumene rukavice.

Svibanj, mjesec mjerenja (May Measurement Month) i Svjetski dan hipertenzije 2019.

Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije po prvi puta ove godine uključio se u inicijativu   Svibanj, mjesec mjerenja(May Measurement Month).  Inicijativa je to Međunarodnog društva za hipertenziju (ISH)  koju podržava i Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije (WHL) kako bi se podigla svijest o problemima vezanim uz povišeni krvni tlak. Kampanja koja se prvi puta održala 2017. godine  predstavlja najveći svjetski program skrininga krvnog tlaka.

Tijekom mjeseca svibnja 2019. Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije u suradnji s Karlovačkom ljekarnom  organizirat će edukativne javnozdravstvene aktivnosti kako bi omogućio što većem broju građana da saznaju svoj krvni tlak, te kako ga spriječiti  i zašto je važna redovita kontrola i uzimanje preporučenih lijekova kod povišenog tlaka.

Svakodnevno u svibnju 2019 godine od 8 do 12 sati krvni tlak možete izmjeriti u Zavodu za javno zdravstvo Karlovačke županije, Vladka Mačeka 48  (II kat desno, soba br.7) ili navratite u najbližu Karlovačku ljekarnu.

Priliku za mjerenje krvnog tlaka građani će imati tijekom  javnozdravstvene akcije povodom obilježavanja  Svjetskog dana hipertenzije 17.svibnja 2019. (petak) od 8:30 do 11 sati na  vanjskom prostoru ispred ustanove , V. Mačeka 48 (Stara bolnica Dubovac),  a u slučaju kiše u isto vrijeme u Predavaonici Zavoda za javno zdravstvo na 1. katu (hodnik desno). Tijekom akcije građani će moći izmjeriti krvni tlak, dobiti  savjet  o važnosti zdravog načina života u prevenciji i kontroli krvnog tlaka, a zainteresiranima će se dijelit  edukativne brošure i promotivni materijali.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija jedan je od najznačajnijih čimbenika rizika za prijevremenu smrtnost uzrokujući  bolesti srca, moždani udar i kroničnu bolest bubrega.  Nekontrolirana hipertenzija također može uzrokovati  sljepoću,  a povezana je i s pojavom demencije.

I ako je otkrivanje povišenog krvnog tlaka vrlo jednostavan postupak gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a polovica onih koji znaju za svoj povišeni krvni tlak ne poduzimaju ništa odnosno ne liječe se niti mijenjaju štetne životne navike. Zato je važno kontinuirano podizanje svijesti stanovništva o problemu i posljedicama hipertenzije, mogućnostima prevencije, kontrole i liječenja.

Važno je naglasiti da se na rizik za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati usvajanjem zdravih životnih navika:

  • smanjenjem unosa soli
  • pravilnom prehranom
  • redovitom tjelesnom aktivnošću
  • održavanjem poželjne tjelesne težine
  • izbjegavanjem uporabe duhana
  • izbjegavanje štetne uporabe alkohola

Povišeni_krvni_tlak

sto_jesti_kod_visokog_krvnog_tlaka

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.