by Tara Gvožđak | 18.06.2019. | Novosti
- lipnja 2019. obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama
Glavna skupština UN-a je 1987. godine proglasila 26. lipnja Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama s ciljem postizanja međunarodnog društva bez droga.
Psihoaktivne droge ili psihotropne supstance su kemijske tvari koje svojim fiziološkim učinkom mijenjaju funkcioniranje mozga, što rezultira privremenom promjenom percepcije, raspoloženja, svijesti ili ponašanja.
Zlouporaba droga vodeći je uzrok obolijevanja i smrtnosti kod mladih u razvijenim zemljama, a povezan s brojnim nesrećama, duševnim poremećajima i bolestima te drugim zdravstvenim i socijalnim problemima i rizičnim ponašanjima.
U ZJZKA prevenciju i tretman ovisničkih ponašanja obavlja Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti u kojoj je stalno zaposleni tim kojeg čine psihijatar, psihologinja i medicinski tehničar.
by Tara Gvožđak | 18.06.2019. | Novosti
Radno vrijeme službe za epidemiologiju u razdolju od 24.06. – 30.08.2019. :
7:00 – 15:00 sati
Dnevni odmor: 10:00 – 10:30 sati
Rad sa sanitarnim iskaznicama:
Ponedjeljak,srijeda i petak: 7:30 – 15:00 sati
Utorak i četvrtak 7:30 – 12:00 sati
Radno vrijeme isposatva:
Zbog godišnjih odmora ispostave neće raditi:
Slunj – 02.07. – 23.08.2019.
Ozalj – 06.06. – 03.09.2019.
D.Resa 03.07. – 02.09.2019.
Ogulin 12.07. – 21.08.2019.
by Tara Gvožđak | 07.06.2019. | Novosti
Danas 7. lipnja 2019. godine u svijetu se po prvi puta obilježava Svjetski dan sigurnosti hrane. Opća skupština Ujedinjenih naroda u prosincu 2018. godine usvojila je rezoluciju kojom se proglašava Svjetski dan sigurnosti hrane
kako bi se privukla pozornost i potaknulo djelovanje na sprečavanju, otkrivanju i upravljanju rizicima koji se prenose hranom te pridonijelo sigurnosti hrane, zdravlju ljudi, gospodarskom napretku, poljoprivredi, pristupu tržištu, turizmu i održivom razvoju.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se više od 600 milijuna ljudi (gotovo 1 od 10 ljudi u svijetu) razboli, a 420 000 umire svake godine zbog konzumiranja hrane kontaminirane bakterijama, virusima, parazitima, toksinima ili kemijskim tvarima. Djeca mlađa od 5 godina nose oko 40% tereta bolesti uzrokovanih hranom s 125 000 smrtnih slučajeva svake godine. Više od 200 različitih bolesti prenose se putem hrane.
Nesigurna hrana predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju i gospodarstvu, a naročito pogađa osjetljive i marginalizirane skupine stanovništva. Također šteti globalnoj trgovini i dovodi do daljnjeg rasipanja i bacanja hrane dok istovremeno velik broj ljudi u svijetu pati od gladi. Promjene u proizvodnji, distribuciji i konzumaciji hrane, promjene u okolišu, pojava novih patogena, sve otporniji mikroorganizmi, predstavljaju izazov za sve koji brinu o sigurnosti hrane.
Sigurnost hrane ključna je u postizanju nekoliko ciljeva održivog razvoja i zajednička je odgovornost proizvođača, prodavača i potrošača, te državnih institucija. Svatko od njih ima svoju ulogu kako bi osigurao da je hrana koju konzumiramo sigurna i da neće uzrokovati štetu našem zdravlju. Zajednička suradnja i doprinos svih dionika u lancu opskrbe hranom, kao i dobro upravljanje i propisi, ključni su za sigurnost hrane.
Više o Svjetskom danu sigurnosti hrane na:
https://www.who.int/news-room/events/detail/2019/06/07/default-calendar/celebration-of-world-food-safety-day
http://www.fao.org/3/ca4449en/ca4449en.pdf
Kako bi pridonijeli sigurnosti hrane i smanjili rizik za pojavu trovanja hranom pročitajte priložene preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o pravilnom pristupu, pripremi i čuvanju hrane.
Pet_ključeva_za_sigurniju_hranu
by Tara Gvožđak | 20.05.2019. | Novosti
Pozivamo vas na predavanje “Život sa šećernom bolešću”, iz ciklusa predavanja “Znanjem do zdravlja”, koje će se održati 23.svibnja 2019. u 18 sati, u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac (Ljudevita Šestića 1). Predavanje je organizirano u suradnji Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac i Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije-Savjetovalište za prehranu.
Nakon kratkih predavanja želimo da se aktivno uključite u raspravu kako bi zajedno pridonijeli boljoj kontroli bolesti, smanjili rizik za razvoj komplikacija i unaprijedili kvalitetu života.
Također ćemo Vas upoznati s programom poduke Život sa šećernom bolešću kojeg provodi Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije.
by Tara Gvožđak | 16.05.2019. | Novosti
ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST VODE
– Koristiti vodu za piće isključivo iz kontroliranog javnog vododoopskrbnog sustava ili originalno flaširanu vodu
– NE konzumirati vodu iz vlastitih lokalnih vodoopskrbnih objekata (bunara i pumpi) zboga zagađenja uzrokovanih poplavama sve do povlačenja voda i provedene dezinfekcije istih.
– Zbog mogućeg prodiranja onečišćenih voda u oštećene vododvodne instalacije, izvorišta i bunarske vode, potrebno je vodu prije uporabe za pripremu hrane ili pića prokuhati.
– Voda se prokuhava tako da se nakon što prokljuća kuha još najmanje 3 minute. Voda se ohladi i spremna je za konzumiranje, a preostala voda se sprema u hladnjak.
– Prokuhana voda koristi se za piće, pranje ruku i održavanje osobne higijene, pripremanje hrane, pranje voća i povrća.
– Ukoliko je voda iz lokalnog vovovoda ili bunara zamućena, onda se korisit SAMO kao tehnološka voda, te se NE SMIJE koristiti za piće, kuhanje ili pranje, jer se prokuhavanjem kemijska onečišćenja ne eliminiraju.
ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST HRANE
– Ne konzumirati hranu koja je bila u doticaju s poplavljenom vodom ili se u hladnjacima otopila i/ili pokvarila uslijed nedodstatka električne energije.
– Isključivo konzumirati hranu koja je pakirana u vodonepropusno pakiranje, „suhu” ili konzerviranu hranu i hranu koja je dobro termički obrađena.
– Izbjegavati konzumaciju povrča i voća s poplavljenih područja, osim eventualno termički obrađenog povrća.
ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA
– Pojačati mjere osobne higijene češćim pranjem ruku sapunom, uz korištenje tekuće vode iz javnog vodoopskrbnog sustava ili prokuhane vode i po mogućnosti uz korištenje dezinfekcijskih sredstava dostupnih u ljekarni.
– U slučaju pojave znakova crijevnih zaraznih bolesti (povišena tjelesna temperatura, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu) obratiti se izabranom liječniku.
– Ukoliko je došlo do ozljeđivanja obavezno se javiti izabranom liječniku radi zbrinjavanja rane i cijepljenja protiv tetanusa.
by Tara Gvožđak | 16.05.2019. | Novosti
MJERE ASANACIJE NAKON POVLAČENJA POPLAVNIH VODA
- Na područjma gdje se voda povukla potrebno je započeti mehaničko čišćenje poplavljenih objekata i površina (odstranjivanje mulja, naplavina, pijeska, otpada), nakon čega je potrebno pranje vodom i deterđžentima.
- Završna dezinfekcija podova i ostalih površina može se provesti uobičajenim dezinficijensima za korištenje u kućanstvu. Preporuća se upotreba klornih preparata prema preporuci prozvođača. Pri čišćenju trebamo paziti na osobnu sigurnost i koristiti zaštitna sredstva (gumene rukavice i čizme). Unutarnje zidove premazati algicidima.
- Nakon isušivanja stambenih prostora potrebno je dobro oprati i dezinficirati sve što je došlo u doticaj s poplavnim vodama: pokućstvo, posuđe, sanitarije i ostale predmete i površine koji su bili u doticaju s poplavnim vodama.
- Tapecirani namještaj (tepihe, madrace), ako se ne mogu temeljito osušiti bolje je baciti nego riskirati pojavu bolesti.
- Po mogućnosti očistiti septičke jame radi sprječavanja izlijevanja, a ako je došlo do izlijevanja provesti sanaciju tla klornim vapnom.
- Uklanjanje uginulih životinja u dogovoru s ovlaštenim veterinarskim inspekcijskim službama.
UPUTE ZA SANACIJU BUNARA U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
- Sanirati prostor oko bunara odstranjivanjem prvog sloja zemlje i onečiščenja nabijanjem sloja gline oko bunara te popraviti oštečene zidove bunara. Spriječiti punjenje bunara otpadnim površinskim vodama.
- Ispumpati svu vodu iz bunara, a zidove bunara iščetkati otopinom dezinficijensa (npr. na bazi klora) pripremljenom prema uputi proizvođača.
- Kada se bunar napuni podzemnom vodom provesti postupak hiperkloriranja uz nadzor stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo i uz sudjelovanje lokalnih vatrogasnih službi.
- Ostaviti da klor djeluje najmanje 24 sata – OVA VODA SE NE SMIJE KORISTITI ZA PIĆE !!!
- Ponovni ispumpati vodu iz bunara.
- Pustiti da se bunar napuni i tada provesti normalno kloriranje vode.
- Nakon provedene dezinfekcije voda se može koristiti (nakon 30 minuta), po provjeri koncentracije slobodnog rezidualnog klora (propruka 0,5 mg/l).
- Obavezno se treba pridržavati uputa o rukovanju s dezinficijensom, a pri radu s granulatom ili otopinama klora preporučuje se koristiti zaštitnu odjeću, masku, gumene čizme te gumene rukavice.
