Mjere asanacije nakon povlačenja poplavnih voda
Potrebno je poduzeti slijedeće radnje:
• Na područjima gdje se voda povukla potrebno je započeti mehaničko čišćenje poplavljenih objekata i površina (odstranjivanje mulja, naplavina, pijeska, otpada), nakon čega je potrebno pranje vodom i deterdžentima
• Završna dezinfekcija podova i ostalih površina može se provesti uobičajenim dezinficijensima za korištenje u kućanstvu. Preporuča se upotreba klornih preparata prema preporuci proizvođača. Pri čišćenju trebamo paziti na osobnu sigurnost i koristiti zaštitna sredstva ( gumene rukavice i čizme ). Unutarnje zidove premazati algicidima
• Nakon isušivanja stambenih prostora potrebno je dobro oprati i dezinficirati sve što je došlo u doticaj s poplavnim vodama: pokućstvo, posuđe, sanitarije i ostale predmete i površine koji su bili u doticaju s poplavnim vodama
• Tapecirani namještaj (tepihe, madrace) ako se ne mogu temeljito osušiti bolje je baciti nego riskirati pojavu bolesti
• Po mogućnosti očistiti septičke jame radi sprječavanja izlijevanja, a ako je došlo do izlijevanja provesti sanaciju tla klornim vapnom
• Uklanjanje uginulih životinja u dogovoru s ovlaštenim veterinarskim inspekcijskim službama
UPUTE ZA SANACIJU BUNARA U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
• Sanirati prostor oko bunara odstranjivanjem prvog sloja zemlje i onečišćenja nabijanjem sloja gline oko bunara te popraviti oštećene zidove bunara. Spriječiti punjenje bunara otpadnim površinskim vodama
• Ispumpati svu vodu iz bunara, a zidove bunara iščetkati otopinom dezinficijensa (npr. na bazi klora) pripremljenom prema uputi proizvođača
• Kada se bunar napuni podzemnom vodom provesti postupak hiperkloriranja uz nadzor stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo i uz sudjelovanje lokalnih vatrogasnih službi
• Ostaviti da klor djeluje najmanje 24 sata-OVA VODA SE NE SMIJE KORISTITI ZA PIĆE!!!!!
• Ponovo ispumpati vodu iz bunara
• Pustiti da se bunar napuni i tada provesti normalno kloriranje vode
• Nakon provedene dezinfekcije voda se može koristiti ( nakon 30 min) po provjeri koncentracije slobodnog rezidualnog klora (preporuka 0,5gr/l)
• Obavezno se treba pridržavati uputa o rukovanju s dezinficijensom, a pri radu s granulatom ili otopinama klora preporučuje se koristiti zaštitnu odjeću, masku, gumene čizme, te gumene rukavice
Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe
Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, izradili su Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe, u slučaju elementarnih nepogoda, osobito za gerijatrijske bolesnike oboljele od kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, psihogerijatrijskih bolesti (Alzheimerova bolest i demencije) i drugih kroničnih bolesti:
1. Starost i bolest nisu sinonimi. Starenje je normalna fiziološka pojava u svakog čovjeka. Najvažnije je prema starijoj osobi iskazivati individualni pristup i razumjevanje, te pažljivo slušati njihove zahtjeve i potrebe. Od izuzetnog značaja je utvrđivanje funkcionalne sposobnosti starijih osoba koja podrazumijeva sposobnost pojedinca za obavljanje svih svakodnevnih životnih aktivnosti.Procjenu funkcionalne sposobnosti starijih osoba definiramo operativno i stručno-metodološki prema sljedećoj podjeli u odnosu na pokretnost (fizički status) i samostalnost (psihički status):
I.POKRETNOST (FIZIČKI STATUS) 1. Sasvim pokretan 2. Ograničeno pokretan (koristi povremeno pomagalo-štap, štake ili ortopedske klupice) 3. Trajno ograničeno pokretan (koristi trajno invalidska kolica) 4. Trajno nepokretan
II.SAMOSTALNOST (PSIHIČKI STATUS) 1. Sasvim samostalan 2. Ograničeno samostalan (povremene psihičke poteškoće) 3. Trajno nesamostalan (trajne psihičke poteškoće) 4. Ne može se odgovoriti.
Razina funkcionalne sposobnosti uz utvrđeno zdravstveno stanje je najvažniji indikator za zdravstveno i socijalno zbrinjavanje starijih osoba. Starije osobe predstavljaju posebno vulnerabilnu skupinu koja specifično reagira tijekom djelovanja elementarne nepogode. Ona prekida normalno odvijanje života starijih ljudi što se izrazito nepovoljno odražava na njihovo biološko, psihološko i socijalno funkcioniranje. Kako bi se uslijed pojave iznenadnih velikih nesreća očuvala njihova cjelokupna funkcionalna sposobnost potrebno je provesti definirane mjere zaštite za starije osobe.
2. Posebnu pažnju je potrebno usmjeriti i na senzorne sposobnosti (vid,sluh), te akutne (npr. crjevne zarazne bolesti) i kronične bolesti (kardiovaskularne, reumatske, šećernu bolest psihogerijatrijskih bolesti (Alzheimerova bolest i demencije) i dr.) u starijih osoba koje mogu utjecati na njihovu prilagodbu i funkcionalnu sposobnost, te ponašanje tijekom elementarnih nepogoda.
3. Zbog fizioloških promjena u termoregulaciji, starije osobe su sklonije nastanku hipertermije (povećana tjelesna temperatura) i hipotermije (snižena tjelesna temperatura) tijekom elementarne nepogode tako da je potrebno primijeniti preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe kod izlaganja visokim temperaturama zraka (iznad 30°), odnosno preporuke kod nastanka niskih temperatura. U te svrhe potrebno je pripremiti sredstva za rehidraciju i slojevitu odjeću za utopljavanje starijih osoba.
4. Značajno je ne zaboraviti specifične potrebe starijih osoba, te pripremiti u plastičnu vrećicu neophodnu medicinsku dokumentaciju, zalihu lijekova, osnovnu zalihu sigurne vode i hrane, vrijednu dokumentaciju i obiteljske uspomene, potrebna pomagala poput naočala, slušnog aparata i drugo.
5. Potrebno je pripremiti kontakt za komunikaciju s ključnim osobama iz obitelji starijih osoba (ime, prezime, tel. broj, adresa). Posebnu pažnju posvetiti starijim osobama koji žive u samačkom domaćinstvu ili nisu povezani s obitelji.
6. Pobrinuti se da starija osoba uzima dovoljno tekućine (voda, čaj, juha) – do 2 litre, pravilno se hrani, primijeniti osam prehrambenih pravila za starije osobe uz ograničenje unosa “5” B u hrani (soli, šećera, bijelog brašna, bijele masti, te bijele riže).
7. Održavati redovitu osobnu i okolišnu higijenu, uz obvezno učestalije pranje ruku.
8. Potrebno je razraditi plan o zbrinjavanju domaćih životinja i kućnih ljubimaca o kojima starija osoba brine, uz njezin aktivan pristup.
9. Organizirati skupinu potpore (obitelji, prijatelja, susjeda, vjerske institucije) u cilju prilagodbe na novonastalu situaciju, te održavati stalnu fizičku pokretljivost i stalnu psihičku aktivnost starije osobe.
10. Procijeniti potrebu starije osobe za stručnom psihološkom, socijalnom i liječničkom skrbi, te koristiti usluge npr. Gerontološkog centra-izvaninstitucijske skrbi za starije, dnevnog boravka za starije, gerijatrijske zdravstvene njege u domu za starije osobe, zdravstvene gerijatrijske i psihogerijatrijske skrbi do usluga gerontodomaćica, ovisno o utvrđenoj zdravstvenoj i socijalnoj potrebi, te funkcionalnoj sposobnosti starije osobe.
Mjere za sprečavanje nastajanja i širenja zaraznih bolesti među stanovnicima na poplavljenim područjima
Pojava poplava povećava rizik od zaraznih bolesti, poglavito zaraznih bolesti koje se prenose zagađenom vodom, hranom, kontaktom i glodavcima. Pravovremenim preventivnim aktivnostima moguće je smanjiti rizik od štetnih posljedica povezanih s poplavama te se preporuča provoditi slijedeće preventivne mjere.
ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST VODE
– Koristiti vodu za piće isključivo iz kontroliranog javnog vodoopskrbnog sustava ili originalno flaširanu vodu.
– NE konzumirati vodu iz vlastitih lokalnih vodoopskrbnih objekata (bunara i pumpi) zbog zagađenja uzrokovanih poplavama sve do povlačenja voda i provedene dezinfekcije istih.
– Zbog mogućeg prodiranja onečišćenih voda u oštećene vodovodne instalacije, izvorišta i bunarske vode, potrebno je vodu prije uporabe za pripremu hrane ili piće prokuhati.
– Voda se prokuhava tako da se nakon što voda proključa kuha još najmanje 3 minute. Voda se ohladi i spremna je za konzumiranje, a preostala voda se sprema u hladnjak.
– Prokuhana voda koristi se za piće, pranje ruku i održavanje osobne higijene, pripremanje hrane, pranje voća i povrća.
– Ukoliko je voda iz lokalnog vodovoda ili bunara zamućena, onda se koristi SAMO kao tehnološka voda, te se NE SMIJE koristiti za piće, kuhanje ili pranje, jer se prokuhavanjem kemijska onečišćenja ne eliminiraju.
ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST HRANE
– NE konzumirati hranu koja je bila u doticaju s poplavljenom vodom ili se u hladnjacima otopila i/ili pokvarila uslijed nedostatka električne energije.
– Isključivo konzumirati hranu koja je pakirana u vodonepropusno pakiranje, „suhu“ ili konzerviranu hranu i hranu koja je dobro termički obrađena.
– Izbjegavati konzumaciju povrća i voća s poplavljenih područja, osim eventualno termički obrađenog povrća.
ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA
– Pojačati mjere osobne higijene češćim pranjem ruku sapunom, uz korištenje tekuće vode iz javnog vodoopskrbnog sustava ili prokuhane vode i po mogućnosti uz korištenje dezinfekcijskih sredstava dostupnih u ljekarni.
– U slučaju pojave znakova crijevnih zaraznih bolesti (povišena tjelesna temperatura, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu) obratiti se izabranom liječniku.
– Ukoliko je došlo do ozljeđivanja obavezno se javiti izabranom liječniku radi zbrinjavanja rane i cijepljenja protiv tetanusa.
Održana je konferencija Nacionalnog programa “Živjeti zdravo”
U organizaciji Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Gradskoj knjižnici I.G.Kovačić u Karlovcu u ponedjeljak 5.ožujka 2018. godine održana je 16.konferencija Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Grada Karlovca, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te predstavnici brojnih ustanova i udruga.
Prisutne je pozdravila ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije Jelica Magdić i održala uvodno predavanje o organizaciji i djelatnostima Zavoda.
Ispred Grada Karlovca prisutne je pozdravila Renata Kučan, voditeljica Odsjeka za odgoj obrazovanje, kulturu, sport i socijalnu skrb koja je predstavila i Preventivni program Grada Karlovca. Ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorio je Nedjeljko Strikić predsjednik Upravnog vijeća HZZJZ, te ispred Ministarstva zdravstva Vera Katalinić Janković pomoćnica Ministra zdravstva.
Za kulturni dio konferencije pobrinula su se djeca Dječjeg vrtića Četiri rijeke . Grupa Zečići sa svojim odgajateljicama Majom Lukičić i Marinom Črne unesli su radost u rad konferencije.
Projekt „Živjeti zdravo“ predstavila je voditeljica projekta Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Nositelj projekta je Hrvatski zavod za javno zdravstvo a sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 30 milijuna kuna koji se u sljedećih šest godina planiraju uložiti u informiranje, edukaciju i senzibilizaciju građana o pozitivnim aspektima zdravih stilova života: promociju pravilne prehrana, tjelesne aktivnosti, prevencije debljine, očuvanja i unaprjeđenja mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja, kao i smanjenje pobola od kroničnih nezaraznih bolesti. Vlada RH projekt je 2015. godine proglasila Nacionalnim programom, a sastoji se od pet komponenti: zdravstveno obrazovanje, zdravlje i tjelesna aktivnost, zdravlje i prehrana, zdravlje i radno mjesto te zdravlje i okoliš.
O aktivnostima Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije na promicanju zdravlja i prevenciji bolesti govorila je Biserka Hranilović.
U drugom dijelu konferencije predstavljeni su primjeri dobre prakse u promicanju zdravlja i prevenciji bolesti kao i očuvanju okoliša iz Karlovačke županije. Svoj rad predstavili su različite ustanove,vrtići, škole i udruge. Bilo je zadovoljstvo vidjeti koliko se korisnih projekata radi na promicanju zdravlja ali i na unapređenju kvalitete života stanovništva naše županije. Primjeri dobre prakse pokazali su da je u njihove aktivnosti ugrađen veliki trud i entuzijazam, ponekad i uz skromna financijska sredstva. Nadamo se da će se međusobnim povezivanjem osnažiti aktivnosti na promicanju zdravlja i tako omogućiti zdraviji i kvalitetniji život stanovnika naše županije svih dobnih skupina.
