by Tara Gvožđak | 24.04.2016. | Novosti
Energetska obnova objekta Službe za mikrobiologiju i parazitologiju u ulici Mažuranićeva obala br. 5 u Karlovcu
Izvješćujemo javnost o uspješno realiziranom projektu energetske obnove objekta Službe za mikrobiologiju i parazitologiju Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije, koji je izvršen u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Karlovačkom županijom u 2015. godini.
Cilj projekta bio je poboljšanje energetskih svojstava objekta Službe za mikrobiologiju i parazitologiju, što je u potpunosti i realizirano. U objekt su uvedene instalacije centralnog grijanja i plinske instalacije, čime je zamijenjeno dosadašnje grijanje na kruto gorivo. Nadalje, izvedeni su radovi na ugradnji energetski učinkovite stolarije te dijela energetske ovojnice -ugradnja toplinske izolacije pročelja i stropa prvog kata prema negrijanom tavanu.
Ova ulaganja će znatno pridonijeti boljem i kvalitetnijem radu mikrobiološkog laboratorija koji je namijenjen osiguranicima cijele Karlovačke županije.
Ukupna vrijednost investicije iznosi 624 tisuće kuna, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao 203 tisuće kuna, Karlovačka županija osigurala je 240 tisuća kuna iz decentraliziranih sredstava, a ostatak potrebnog iznosa osigurao je Zavod za javno zdravstvo.
Zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Karlovačkoj županiji na uloženim sredstvima, te se nadamo nastavku suradnje i u narednoj godini.
by Tara Gvožđak | 24.04.2016. | Novosti
Krpelji su sitne životinjice koje pripadaju skupini člankonožaca. Krpelji nisu kukci, nego paučnjaci koji se od kukaca razlikuju oblikom i drugim biološkim svojstvima. Važni su jer se hrane krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi mnoge zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama. U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj. Slika -Šumski krpelj (Ixodes ricinus)
GDJE I KADA SE KRPELJI MOGU NAĆI U PRIRODI?
Aktivnost krpelja ovisi o nekoliko čimbenika – ponajviše o temperaturi i vlažnosti stoga imaju tzv „sezonsku aktivnost“ – najbrojniji su od proljeća do jeseni. Nalazimo ih skrivene na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine 1 m), šikara; u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima itd.
KAKO KRPELJI DOLAZE DO NAS?
Skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi. Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilcem. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika.
KOJE BOLESTI PRENOSE KRPELJI???
Krpelji su značajni kao prijenosnici zaraznih bolesti. U Hrvatskoj se ugrizom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o „prirodnim žarištima“ – područja gdje ima zaraženih krpelja. Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj i u Hrvatskom primorju.
KAKO SPRIJEČITI UBOD KRPELJA?
Prilikom boravka u prirodi radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba uvijek pomisliti na mogućnost uboda krpelja. Potrebno je:
- Izbjegavati područja obilato nastanjena krpeljima; u takvim područjima hodati obilježenim stazama (izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju/travi i ležanje na tlu).
- Koristiti odgovarajuću obuću i odjeću tijekom boravka u prirodi -nositi hlače dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava, zatvorenu obuću. Preporuča se nogavice hlača ugurati u čarape kao i majice/košulje u hlače kako bi se spriječio ulazak krpelja na kožu. Bolja je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj.
- Primijeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) -nanijeti ih na gole i izloženije dijelove tijela. Djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju kože. Repelenti se mogu nanijeti i na odjeću (potrebno provjeriti na ambalaži o načinu primjene kao i potrebi ponovnog nanošenja).
- Pregledati se tijekom boravka u prirodi svakih 2-3 sata, kao i obavezno po povratku iz prirode, osobito nakon boravka u području zaraženih krpelja, jer krpelji obično nekoliko sati traže mjesto uboda prije uzimanja obroka krvi. Tijekom pregledavanja tijela posebice pretražiti područje rubnog područja vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i područje iza koljena, pupak
Slika 3. Područja tijela gdje se najčešće „hvataju“ krpelji
POSTUPAK U SLUČAJU UBODA KRPELJA
Onog časa kada ste uočili krpelja potrebno ga je :
- Odmah izvaditi pomoću pincete kojom se čupaju dlačice. Potrebno ga je pincetom obuhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući, pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja. (slika 3.) Ukoliko je potrebno radi preciznog hvatanja može se koristiti povećalo, jer trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu i može doći do zaraze. U tom slučaju valja potražiti pomoć liječnika.
- Niti u kojem slučaju krpelje se na koži ne smije “gušiti” premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, ili „paliti“ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen.
- Krpelje ne dirati golim rukama.
- Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda preporučljivo je premazati antiseptikom.
- Informirati i educirati osobu ugrizenu od krpelja o znakovima i simptomima lokalne i sistemske infekcije.
Slika 3. Postupak vađenja krpelja pincetom
KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS (KME)
Čovjek se zarazi ubodom krpelja zaraženih virusom iz porodice Flaviviradae.
Razlikuje se tri subtipa krpeljnog meningoencefalitisa: srednjeeuropski tip (Sjeverna, Središnja i Istočna Europa), dalekoistočn tip (zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, istočno od Urala, Kina, Japan) i sibirski tip (Sibir).
U Hrvatskoj se pojavljuje srednjeeuropski tip krpeljnog meningoencefalitisa.
Inkubacija bolesti u prosjeku traje 7-14 dana (2-28 dana). Tijek bolesti je bifazičan. Prva faza bolesti javlja se u dvije trećine zaraženih osoba (viremična faza u kojoj se virus umnaža lokalno u kožnim stanicama, potom odlazi u regionalne limfne čvorove te putem limfnih vodova u krvotok) traje od 1-8 dana i manifestira se simptomima nalik gripi: umor, visoka temperatura, glavobolja, opća klonulost, mučnina, povraćanje, bolovi u mišićima. Prva faza bolesti je obično popraćena asimptomatskom fazom bolesti koja traje 1-20 dana i u manjeg broja bolesnika progredira u sekundarnu fazu koja nastupa naglo sa jako visokom temperaturom i znacima zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava odnosno upale moždanih ovojnica (meningitisa): jakom glavoboljom, mučninom, povraćanjem, kočenjem vrata, fotofobijom. Rjeđe bolest progredira do upale mozga (encefalitisa) koji se manifestiraju pospanošću, vrtoglavicom, drhtavicom, poremećajem svijesti nesvjesnim trzanjem očnih jabučica, poremećajem govora, oštećenjem moždanih živaca itd.).
Liječenje je simptomatsko i provodi se u bolnici. Ne postoje specifični antivirusni lijekovi za liječenje krpeljnog meningoencefalitisa.
Krpeljni meningoencefalitis se može učinkovito spriječiti – cijepljenjem. Cijepljenje je najbolje započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se osigurala zaštita prije „sezone“ krpelja u proljeće. Cijepljenje se provodi u tri doze, no već stanovito vrijeme nakon druge doze postoji zadovoljavajuća zaštita (u 97% cijepljenih osoba).
NE CIJEPI SE NAKON UGRIZA KRPELJA!!!
KOME SE PREPORUČA CIJEPLJENJE? Čak i u područjima koja se smatraju prirodnim žarištima bolesti koje prenose krpelji, samo mali broj krpelja je stvarno zaražen. Radi toga je statistička šansa zaraze pri ubodu samo jednog krpelja vrlo mala. Opasnost se bitno povećava višestrukim i čestim izlaganjem ubodima krpelja stoga se cijepljenje protiv KME preporuča osobama koje zbog prirode posla borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici) kao i osobama koji povremeno borave u gore navedenim područjima (izletnici, kamperi, planinari, lovci, turisti).
LYME BORELIOZA Lyme borelioza je bolest koju prenose krpelji, a uzrokuje ju spiroheta roda Borelia burgdoferi. Za prijenos spirohete Borelia burgdoferi potrebno je više od 24h (36-48h). Bolest zahvaća više sustava, a najčešće kožu, zglobove, srce i živčani sustav. Izvor zaraze za krpelje su razne vrste mišolikih sisavaca (šumski, žutogrli i poljski miševi, riđa voluharica, puh te ptice. Prenosilac u Europi, pa tako i kod nas, je običan ili šumski krpelj Ixodes ricinus. Bolest zahvaća više sustava, a najčešće kožu, zglobove, srce i živčani sustav.
Infekcija kod čovjeka najčešće prolazi neprimjetno.
Lyme borelioza se kod najvećeg broja bolesnika (70-80%) pojavljuje kao prstenasta kožna promjena (erythema migrans) na mjestu uboda (slika 4.) Najčešće se javlja 714 dana nakon uklanjanja krpelja (2-32 dana) i postupno se širi u prosjeku oko 1 cm dnevno, a sredina postaje sve blijeđa (NE SMIJE SE ZAMIJENITI SA CRVENILOM UZROKOVANIM IRITACIJOM OD UBODA KRPELJA – nestaje unutar 24-48h). Kožna promjena vidljiva je kao prstenasto ili difuzno crvenilo okruglastog ili eliptičnog oblika, a može biti popraćeno povišenom temperaturom i općim simptomima (pečenje, crvenilo,bolnost, povećanje regionalnih limfnih čvorova).
Slika 4. Prstenasta kožna promjena (Erythema migrans)
Nakon nekoliko tjedana može doći do širenja borelija krvlju i zahvaćanja drugih organa, posebno mišićno koštanog sustava, srca, zglobova i živčanog sustava (KRONIČNA I PERZISTENTNA INFEKCIJA) Liječenje se provodi antibioticima. Liječenje u ranom stadiju bolesti je učinkovito stoga ga je potrebno započeti što ranije, da bi se izbjegle komplikacije na ostalim organima u tijelu (neuropatije, radikuloneuropatije, meningitis, artritis, karditis). Lyme borelioza se javlja uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske, najčešće iznad 45° sjeverne geografske širine. Najveći broj oboljelih registriran je u periodu od svibnja do srpnja, na što otpada 50 % oboljelih. U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus). Najaktivniji su u proljeće i rano ljeto (svibanj, lipanj), te u ranu jesen (u puno manjem broju). U zimskom periodu (prosinac -ožujak) krpelji se susreću ukoliko je riječ o blagoj zimi bez hladnoće i snijega.
