Gripa u Karlovačkoj županiji u sezoni 2023/2024
Gripa u Karlovačkoj županiji u sezoni 2023/2024
Gripa u Karlovačkoj županiji u sezoni 2023/2024
Dan crvenih haljina
„Dan crvenih haljina“ je javnozdravstvena kampanja koja se obilježava prvi petak u veljači, a pokrenuta je kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena i o važnosti edukacije javnosti o istom. U Hrvatskoj se ovaj dan obilježava od 2019. godine.
Crvena haljina je izabrana kao simbol kampanje – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.
Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno usvajanjem zdravih životnih navika koje pomažu u održavanju zdravlja srca i krvnih žila, a isto tako želi se potaknuti zdravstvene djelatnike da posvete posebnu pažnju na moždani udar kod žena, zbog čestih atipičnih i nejasnih znakova.
Što je moždani udar? Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj koji nastaje zbog poremećaja moždane cirkulacije što izaziva oštećenje mozga i gubitak funkcije.
Moždani udar je globalni problem koji ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života. Za žene se povećava rizik s nastupom menopauze kada se njihov rizik od obolijevanja počinje izjednačavati s rizikom kod muškaraca. Važno je istaknuti kako znatno veći broj žena umire od moždanog udara u odnosu na muškarce. Unatoč tome, rizik za moždani udar u žena je još uvijek podcijenjen, smatrajući da su žene zaštićene hormonima.
Svladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
- Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinukolesterola i fibrilaciju atrija.
- Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
- Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
- Ograničite konzumaciju alkohola.
- Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
- Naučite prepoznati rane simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć.
#nosicrveno
Gripa u Karlovačkoj županiji u sezoni 2023./2024.
Dijagnostika hripavca i pneumonije
„ Dijagnostika hripavca i pneumonije „
od ponedjeljka 20.11.2023.
uvodimo PCR detekciju najvažnijih bakterijskih uzročnika pneumonije iz respiratornih uzoraka
( sputum , BAL, bris nazofarinksa , aspirat nazofarinksa)
Test „Allplex PneumoBacter Assay“ proizvođača Seegene, PCR metodom u realnom vremenu , detektira sedam bakterija :
Bordetella pertussis, Bordetella parapertussis, Chlamydophila pneumoniae, Mycoplasma pneumoniae, Legionella pneumophila, Streptococcus pneumoniae i Haemophilus influenzae.
Više je razloga za uvođenje ovakvog testiranja .
Činjenica jest da većina pneumonija ostane bez etiološki dokazanog uzročnika jer gore navedeni mikroorganizmi ili ne rastu uopće, ili rastu sporo ili često budu prerašteni normalnom mikrobiotom u klasičnom mikrobiološkom kultivacijskom procesu.
Osim navedenog, aktualni razlog uvođenja ovog testa jest epidemija hripavca i spremnost da se brzo potvrdi B. pertussis u našoj županiji.
Naglašavamo, ovaj test ne treba upotrebljavati u dijagnostici najčešćih, uobičajenih virusnih infekcija gornjeg dišnog sustava jer obzirom na tehničke mogućnosti laboratorija, cijenu testa i racionalnost primjene , trebaju biti prisutne ozbiljne indikacije za pretragu.
Gore navedeno je izrazito važno prilikom detekcije S. pneumoniae i H. influenzae jer su isti često kolonizacijska flora na sluznici gornjih dišnih puteva , osobito kod djece. PCR metoda vrlo je osjetljiva i detektirati će i minimalnu količinu uzročnika pa i iz predjela gornjih dišnih puteva.
Utoliko će interpretacija nalaza za te uzročnike biti zahtjevnija i tražiti će od liječnika kliničara da uklopi mikrobiološki nalaz u mozaik s drugim rezultatima ( klinička slika, laboratorijski nalazi, ev. RTG nalaz), a ne samo da ograničeno promatra pozitivan nalaz i kreira daljnje postupanje isključivo prema njemu.
Indikacije : – dokazana pneumonija
- ozbiljna sumnja na pneumoniju podržana kliničkom slikom te laboratorijskim i/ili RTG nalazima
- sumnja na hripavac
Uzorci : – sputum ( iskašljaj )
– bronhoalveolarni lavat (BAL)
– aspirat nazofarinksa
– bris nazofarinksa
U dijagnostici pneumonija preporučen je sputum ( iskašljaj ) ili BAL.
Za dokaz Bordetella pertussis i Bordetella parapertussis najbolji uzorak je bris ili aspirat nazofarinksa.
Sputum mora biti kvalitetan, pacijent se nakon ispiranja usta vodom ujutro, mora duboko iskašljati i izbaciti sadržaj direktno u sterilnu posudicu.
Sama slina nije dovoljno dobar uzorak jer ne potječe iz donjih dišnih puteva!
Sputum se donosi u sterilnoj posudici u koju je direktno iskašljan.
Ukoliko se radi o maloj djeci i drugim pacijentima koji se ne mogu kvalitetno iskašljati, može se uzeti bris ili aspirat nazofarinksa .
Bris nazofarinksa se uzima posebnim brisom i stavlja u transportnu podlogu u epruveti s čepom koje zdravstveno osoblje može preuzeti u Mikrobiološkom laboratoriju , Mažuranićeva obala 5 ( kod Kupe).
Iznimno je važno da se postupak vrši s odgovarajućim brisom ( rajonski ili dakronski bris s plastičnom drškom ) i podlogom jer pamučni bris i drvena drška mogu inhibirati PCR proces pa time i rezultat! Uzorke uzete neodgovarajućim brisom i /ili bez transportne podloge nećemo obrađivati.
Uzorke ćemo prikupljati svaki dan a test ćemo za početak raditi tri puta tjedno ( ponedjeljak, srijeda, petak) ali prilagođavati ćemo se okolnostima, pa ovisno o potrebama, možda i svaki dan .
Očekujemo da uzorci stižu svježi tj. odmah nakon uzorkovanja jer odgađanje obrade može utjecati na rezultate. Iznimno mogu se skladištiti u hladnjaku ( 2-8 ℃) do 24 sata.
Uzorci moraju stići u laboratorij do 9 sati jer proces obrade uzorka moramo pokrenuti što ranije obzirom da dugo traje. „U slučaju da pacijenti sami dolaze na uzorkovanje u laboratorij, ono se vrši od 7:15 – 8 :00 od ponedjeljka do petka, ulaz sa dvorišne strane laboratorija. „
Uzorci koji budu stizali poslije 9 sati neće biti obrađeni istoga dana !
Tamara Marković, dr.med.
spec. klin.mikrobiologije
Voditeljica Službe za mikrobiologiju
