by admin | 04.11.2021. | Novosti
Zbog sve većeg broja novooboljelih osoba od bolesti COVID-19 u Karlovačkoj županiji nismo u mogućnosti sve pozitivne kontaktirati u kratkom vremenu pa vas molimo za strpljenje.
Molimo vas da ukoliko ste pozitivni na brzom antigenskom testu kontaktirate svog liječnika koji će vam dati daljnje upute i uputiti na PCR test i ne očekujete poziv epidemiologa osim ako ste zaposleni u sustavu zdravstva ili socijalne skrbi.
Ukoliko ste pozitivni na PCR testu Ljubazno vas molimo da prvo javite svom izabranom liječniku obiteljske medicine koji će vam dati Vam upute o izolaciji ili samoizolaciji i po potrebi otvoriti bolovanje, kontaktirati ćemo vas čim stignemo.
Kako bismo vam olakšali dostupnost i preglednost potrebnih informacija, donosimo kratke upute o ponašanju i postupanju u slučaju pozitivnog nalaza testiranja na COVID-19 ili bliskog kontakta sa zaraženom osobom.
Unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju.
Kratke upute o tome što učiniti ako ste pozitivni na koronavirus ili ste bliski kontakt:
Dobio/la sam pozitivan nalaz na COVID-19
- Ostanite kod kuće i fizički se izolirajte od svojih ukućana.
- Obavijestite svojeg izabranog liječnika telefonom ili e-mailom (npr. ako su preopterećene telefonske linije, ako je vikend i Vaš liječnik ne radi i sl.). Liječnik će vam dati upute o izolaciji te po potrebi otvoriti bolovanje.
- Ako ste zaposleni u sustavu zdravstva ili socijalne skrbi (Domovi za starije i nemoćne i druge ustanove), odmah obavijestite svog poslodavca, odnosno nadležni COVID-19 tim ustanove u kojoj radite, koji će potom kontaktirati teritorijalno nadležnog epidemiologa radi procjene potrebe daljnjeg postupanja unutar kolektiva.
- Ostanite u izolaciji 10 dana, pri čemu je datum obolijevanja nulti dan, a drugi dan bolesti je prvi dan izolacije. Nakon 10 dana izolacije osoba nije zarazna za okolinu i ne treba se ponovno testirati na COVID-19 (izuzetak su teški klinički oblici COVID-19 i imunokompromitirani bolesnici). Ako ste pozitivni, a nemate nikakvih simptoma, izolacija se računa 10 dana od dana uzimanja brisa. U slučaju da dobijte simptome u tome vremenu, izolacija se produžuje za slijedećih 10 dana, počevši od dana dobivanja simptoma.
- Obavijestite bliske kontakte o svojoj bolesti, odnosno pozitivnom nalazu na COVID-19 te ih uputite da se jave izabranom liječniku radi karantene (samoizolacije). Trebaju biti u karanteni 10 dana od zadnjeg kontakta s Vama, npr. ako ste s osobom bili u kontaktu 5. listopada, tada je osoba u karanteni do 15. listopada, te 16. listopada nastavlja svoje uobičajene svakodnevne aktivnosti (posao, škola i dr.) pod uvjetom da tijekom karantene nije razvila nikakve simptome bolesti.
- Bliski kontakti su sve osobe s kojima ste bili u kontaktu dužem od 15 minuta na udaljenosti manjoj od dva metra ili ste imali direktni fizički kontakt (npr. rukovanje, grljenje, ljubljenje i sl.), unutar 48 sati prije pojave prvih simptoma bolesti (odnosno od uzimanja brisa ako nemate nikakve simptome bolesti, a nalaz brisa je pozitivan na SARS-CoV-2) pa sve do trenutka Vašeg odlaska u izolaciju.
Ukoliko ste bliski kontakt osobe oboljele od COVID-19 ( laboratorijski potvrđen SARS-CoV-2 )
- Ostanite kod kuće i fizički se izolirajte od svojih ukućana.
- Obavijestite svojeg izabranog liječnika telefonom ili e-mailom (npr. ako su preopterećene telefonske linije, ako je vikend i Vaš liječnik ne radi i sl.).
- Vaš će liječnik uzeti osnovne podatke o osobi oboljeloj od COVID-a 19 čiji ste bliski kontakt radi provjere (uvidom u informatički sustav ili će kontaktirati liječnika oboljele osobe) i po potrebi otvoriti bolovanje.
- Ostanite u karanteni (samoizolaciji) 10 dana od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom, pri čemu se dan kada ste zadnji put bili u kontaktu računa kao nulti dan, a sljedeći dan je prvi dan karantene.
- Ukoliko je bliskom kontaktu prošlo 14 dana od zadnje doze cijepljenja i/ili je prebolio bolest prema trenutno važećim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, isti ne ide u samoizolaciju, nego se mora pridržavati pojačanih mjera opreza (nošenje maske, dezinfekcija ruku i sl.) i preporučuje se testirati brzim antigenskim testom (BAT) između petog i sedmog dana nakon bliskog kontakta.
- Ako ste zaposleni u sustavu zdravstva ili socijalne skrbi (Domovi za starije i nemoćne), odmah obavijestite svojeg poslodavca odnosno nadležni COVID-19 tim ustanove u kojoj radite.
by admin | 02.11.2021. | Novosti
U organizaciji Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije, Doma zdravlja Karlovac te Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije, u razdoblju od srijede 3.studenoga do subote 6.studenoga bit će aktiviran punkt za masovno cijepljenje u dvorani Ekonomsko- turističke škole u Karlovcu.
Svi zainteresirani građani moći će se cijepiti bez prethodne najave i uz mogućnost odabira cjepiva.
Raspored cijepljenja:
Srijeda (3.11.), četvrtak (4.11.), petak (5.11.) u vremenu od 8- 12 sati i od 14-18 sati
Subota (6.11.) – 8-15 sati
by admin | 26.10.2021. | Novosti
Ove godine nabavljeno je četverovalentno cjepivo protiv gripe VaxigripTetra čiji nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet je Sanofi Pasteur.
U tijeku je distribucija prvog dijela cjepiva protiv gripe tako da će cijepljenje osoba koje imaju povećani rizik od komplikacija započeti u četvrtak 28. listopada.
Ove je godine za Karlovačku županiju nabavljeno 15000 doza, temeljem procijenjenih potreba koje su poslali liječnici obiteljske medicine.
Većina cjepiva koje se distribuira ide liječnicima obiteljske medicine te očekujemo da će se cjepivo u zdravstvene ustanove distribuirati u dva dijela, za prvi dio je distribucija u tijeku, drugi dio se očekuje za dva tjedna.
Zbog dinamike distribucije svi koji se žele cijepiti neće to moći uraditi u sljedeća dva tjedna, već će dio osoba trebati pričekati isporuku drugog dijela cjepiva koja će biti na raspolaganju u ambulantama u drugoj polovici studenog.
Naglašavamo da nije kasno cijepiti se protiv gripe niti u studenom niti u prosincu te nema potrebe stvarati pritisak na liječnike tijekom listopada kad raspolažu tek s dijelom ukupne količine cjepiva.
Zbog provođenja protuepidemijskih mjera i povećanog obima posla tijekom pandemije COVID-19 Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije neće biti u mogućnosti provoditi cijepljenje kao dosadašnjih godina.
Molimo sve koji se žele cijepiti protiv gripe da se jave izabranim liječnicima obiteljske medicine i izabranim pedijatrima radi cijepljenja osoba s povećanim rizikom od komplikacija gripe.
Termin za cijepljenje potrebno je telefonskim putem dogovoriti s liječnikom i ne dolaziti nenajavljeno, jer u postojećoj situaciji obilježenoj rastućim brojem COVID-19 infekcija nužno je planirati dolaske na cijepljenje radi izbjegavanja gužvi koje su povoljni uvjeti za širenje COVID-19. O mogućnosti cijepljenja u Zavodu za javno zdravstvo, ako nemate izabranog liječnika, također molimo da se informirate i zatražite termin telefonom.
Osobe za koje je cijepljenje besplatno su sljedeće:
- osobe životne dobi 65 godina i starije,
- štićenici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,
- osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, a posebno djeca s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,
- odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima bubrega i jetre (npr. ciroza), kroničnim neurološkim bolestima, hemaglobinopatijama i oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju), te izrazito pretile osobe (ITM >40),
- djeca i adolescenti (6 mj. do 18. god.) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbjegavanja nastanka Reye sindroma uz influenzu),
- u slučaju da se neka od osoba za koje je cijepljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti (kontraindikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima mogu cijepiti osobe iz njihove bliske okoline, na primjer kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.,
- zdravstveni radnici,
- trudnice.
Osobe koje nemaju pravo na besplatno cijepljenje, a koje prepoznaju važnost cijepljena protiv gripe, mogu se cijepiti kod izabranih liječnika ukoliko osobno nabave/kupe cjepivo na temelju recepta.
by admin | 04.10.2021. | Novosti
Za sve osobe koje se zateknu na području Karlovačke županije a nemaju odabranog liječnika na području županije mogu se cijepiti u Zavodu za javno zdravstvo Karlovačke županije na adresi; V.Mačeka 48, prvi kat desno kako slijedi;
SRIJEDA; od 08: do 10:00 sati
PETAK; od 12:00 do 14:00 sati
by admin | 01.10.2021. | Novosti
Kao što je bilo ranije i najavljeno, punkt na Gazi, u prostorijama GČ Gaza radit će do kraja rujna 2021. godine. Od ponedjeljka, 4.listopada 2021.godine svi građani koji žele primiti cjepivo to će moći učiniti kod svojih obiteljskih liječnika. Također, one osobe koje moraju primiti 2.dozu (prvu su primile na punktu) to će moći učiniti kod svojih liječnika obiteljske medicine. Popis termina za cijepljenje na području cijele Karlovačke županije dostavljamo u prilogu.
Podsjetimo, punkt za cijepljenje u organizaciji ZZJZ Karlovačke županije kao glavnog koordinatora za cijepljenje u Karlovačkoj županiji djelovao je od ožujka 2021. godine. Na prvotnoj lokaciji u dvorani Ekonomske škole, a kasnije u prostorijama GČ Gaza unutar Vatrogasne zajednice na punktovima je cijepljeno preko 32 tisuće građana. Svoju stručnu pomoć u procjepljivanju građana na punktu čitavo vrijeme pružali su uz djelatnike ZZJZ Karlovačke županije i djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije, Doma zdravlja Karlovac i obiteljski liječnici. Administrativnu pomoć osigurala je Karlovačka županija, kao i COVID redare.
– I dalje će postojati mogućnost odabira cjepiva, a ovim putem još jednom pozivamo sve građane na cijepljenje, odnosno da odaberu najdjelotvorniji način zaštite od bolesti COVID-19 i najučinkovitiji način suzbijanja širenja pandemije. Cijepljenjem štitimo sebe i osobe s kojima živite ili s kojima dolazite u kontakt, kažu u Zavodu za javno zdravstvo Karlovačke županije.
https://trend.com.hr/wp-content/uploads/2021/10/RASPORED-PROCJEPLJIVANJA-PO-ORDINACIJAMA-DZ-KZ-I-PRIVATNIM-ORDINACIJAMA-NA-PODRUCJU-KZ.xlsx
by admin | 29.09.2021. | Novosti
- rujna obilježavamo Svjetski dan srca. O važnosti obilježavanja ovog datuma govore sljedeći podaci.
Kardiovaskularne bolesti u RH
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrtnosti, a od njih je 2020. godine umrlo 22 886 osobe, odnosno 40,1% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 45,4% umrlih žena (13 131) 34,7% umrlih muškaraca (9 755). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 13,3% (7 589) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,7 % (4 950) u ukupnom mortalitetu.
Zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Taj trend je izraženiji za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest (46% pad smrtnosti od KVB ukupno od 2001. do 2019., 40% za ishemijsku bolest srca, a 58% za cerebrovaskularne bolesti). Ipak, kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola.
U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 609/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Prosjek za zemlje Europske regije iznosi za zemlje EU 370/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 196-1107/100.000 (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije 403, Austrije 376, Italije 281/100.000, a nižu stopu od npr. Mađarske – 738/100.000.
Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.
COVID 19 i kardiovaskularne bolesti
Danas znamo, kako starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, od kojih se posebno ističu kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti pluća, pretilost, kronična bubrežna bolest i rak i kao i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti COVID-19 i povećan letalitet.
Brojna istraživanja koja se provode od početka pandemije istražuju povezanost komorbiditeta i COVID – 19.
Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19. Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda, virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti.
Kod kroničnih bolesnika, pri pojavi ozbiljnih znakova infekcije, kao što je teško disanje, stezanje ili bol u prsnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, odmah treba potražiti liječničku pomoć. Prvo i osnovno pravilo u liječenju svih kroničnih bolesti, među kojima se nalaze i kardiovaskularne bolesti, glasi da treba nastaviti dalje koristiti svoju terapiju kronične bolesti kao do sada.
Vrlo je važno dobro kontrolirati kroničnu bolest; naime, tako će se ostvariti najbolji preduvjeti za dobru ravnotežu, uključujući i mentalno zdravlje. Dakle, nikako ne treba prekinuti uzimanje lijekova koje je osoba uzimala za svoju kroničnu bolest, niti mijenjati doze lijekova, već sve valja koristiti kao i ranije kada su održavali stabilnu bolest, tj. najbolje moguće stanje kronične bolesti.
Početkom 2020. godine, kada se tek pročulo za novi koronavirus, krenula je utrka za stjecanjem što više informacija i znanja o novom virusu. Spoznali smo da COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend – srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa.
HZJZ je napravio analizu ukupnih hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti, zasebno za infarkt miokarda za 2020 godinu po mjesecima te usporedbu s 2019. godinom u istom periodu, na razini države. Rezultati ukazuju na smanjenje broja hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti za 19% u prosjeku, a za infarkt miokarda u prosjeku 13%. Najveći pad u broju hospitalizacija u odnosu na 2019. godinu zabilježen je u vrijeme „lockdown perioda“ te većeg broja novooboljelih osoba od Covid-19.
Važno je osvijestiti srčane bolesnike da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice i hitni prijemi sigurna mjesta i da, ako imaju potrebe ići, trebaju ići. Znatno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om. Brza reakcija je jako bitna i posjet liječniku ne treba odgađati.
Izvor: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/svjetski-dan-srca-2021-koristi-srce-i-povezi-se-srcem/
