by admin | 10.10.2024. | Novosti
Danas, 10. listopada, obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja kojeg je 1992. godine pokrenula Svjetska federacija za mentalno zdravlje (engl. World Federation for Mental Health – WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (engl. World Health Organization – WHO).
Ovogodišnja tema povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja je „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“. Sigurna i zdrava radna okolina može djelovati kao zaštitni čimbenik za mentalno zdravlje. S druge strane, zaposlenici se mogu suočavati s raznim oblicima rizika za mentalno zdravlje, uključujući diskriminaciju, loše radne uvjete ili ograničenu autonomiju. Nedostatak potpore za oboljele od mentalnih poremećaja može se negativno odraziti na njihovo samopouzdanje, zadovoljstvo poslom i produktivnost. Nadalje, stigma i diskriminacija koje prate osobe s mentalnim poremećajima često odmažu u zapošljavanju, kao i zadržavanju poslova. Iako vlade i poslodavci imaju primarnu odgovornost u zaštiti i promoviranju mentalnog zdravlja na radnom mjestu, svatko od nas treba brinuti za vlastito blagostanje. Ako je potrebno, zatražite pomoć od onih kojima vjerujete (prijatelja, članova obitelji, kolega, nadređenih…) ili potražite stručnu pomoć.
Na svjetski dan mentalnog zdravlja običaj je nositi zelenu mašnu u znak podrške osobama koje pate od različitih psihičkih tegoba i poremećaja.
by admin | 07.10.2024. | Obavijesti o odabiru
Temeljem članka 24. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama (NN 29/2024), raspisan je natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme na poslove stručnjaka zaštite na radu-savjetnika u Službi zajedničkih poslova, jedan izvršitelj.
Nakon provedenog natječajnog postupka izvršen je odabir kandidatkinje Sandre Smolčić Goršić.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Zavodu za javno zdravstvo Karlovačke županije.
by admin | 07.10.2024. | Novosti
ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST VODE
- Koristiti vodu za piće isključivo iz kontroliranog javnog vodoopskrbnog sustava ili originalno flaširanu vodu.
- NE konzumirati vodu iz vlastitih lokalnih vodoopskrbnih objekata (bunara i pumpi) zbog zagađenja uzrokovanih poplavama sve do povlačenja voda i provedene dezinfekcije istih.
- Zbog mogućeg prodiranja onečišćenih voda u oštećene vodovodne instalacije, izvorišta i bunarske vode, potrebno je vodu prije uporabe za pripremu hrane ili piće prokuhati.
- Voda se prokuhava tako da se nakon što voda proključa kuha još najmanje 3 minute. Voda se ohladi i spremna je za konzumiranje, a preostala voda se sprema u hladnjak.
- Prokuhana voda koristi se za piće, pranje ruku i održavanje osobne higijene, pripremanje hrane, pranje voća i povrća.
- Ukoliko je voda iz lokalnog vodovoda ili bunara zamućena, onda se koristi SAMO kao tehnološka voda, te se NE SMIJE koristiti za piće, kuhanje ili pranje, jer se prokuhavanjem kemijska onečišćenja ne eliminiraju.
ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST HRANE
- NE konzumirati hranu koja je bila u doticaju s poplavljenom vodom ili se u hladnjacima otopila i/ili pokvarila uslijed nedostatka električne energije
- Isključivo konzumirati hranu koja je pakirana u vodonepropusno pakiranje, „suhu“ ili konzerviranu hranu i hranu koja je dobro termički obrađena.
- Izbjegavati konzumaciju povrća i voća s poplavljenih područja, osim eventualno termički obrađenog povrća.
ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA
- Pojačati mjere osobne higijene češćim pranjem ruku sapunom, uz korištenje tekuće vode iz javnog vodoopskrbnog sustava ili prokuhane vode i po mogućnosti uz korištenje dezinfekcijskih sredstava dostupnih u ljekarni.
- U slučaju pojave znakova crijevnih zaraznih bolesti (povišena tjelesna temperatura, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu) obratiti se izabranom liječniku.
- Ukoliko je došlo do ozljeđivanja obavezno se javiti izabranom liječniku radi zbrinjavanja rane i cijepljenja protiv tetanusa.
by admin | 07.10.2024. | Novosti
- Na područjima gdje se voda povukla potrebno je započeti mehaničko čišćenje poplavljenih objekata i površina (odstranjivanje mulja, naplavina, pijeska, otpada), nakon čega je potrebno pranje vodom i deterdžentima
- Završna dezinfekcija podova i ostalih površina može se provesti uobičajenim dezinficijensima za korištenje u kućanstvu. Preporuča se upotreba klornih preparata prema preporuci proizvođača. Pri čišćenju trebamo paziti na osobnu sigurnost i koristiti zaštitna sredstva ( gumene rukavice i čizme ). Unutarnje zidove premazati algicidima
- Nakon isušivanja stambenih prostora potrebno je dobro oprati i dezinficirati sve što je došlo u doticaj s poplavnim vodama: pokućstvo, posuđe, sanitarije i ostale predmete i površine koji su bili u doticaju s poplavnim vodama
- Tapecirani namještaj (tepihe, madrace) ako se ne mogu temeljito osušiti bolje je baciti nego riskirati pojavu bolesti
- Po mogućnosti očistiti septičke jame radi sprječavanja izlijevanja, a ako je došlo do izlijevanja provesti sanaciju tla klornim vapnom
- Uklanjanje uginulih životinja u dogovoru s ovlaštenim veterinarskim inspekcijskim službama
UPUTE ZA SANACIJU BUNARA U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
- Sanirati prostor oko bunara odstranjivanjem prvog sloja zemlje i onečišćenja nabijanjem sloja gline oko bunara te popraviti oštećene zidove bunara. Spriječiti punjenje bunara otpadnim površinskim vodama
- Ispumpati svu vodu iz bunara, a zidove bunara iščetkati otopinom dezinficijensa (npr. na bazi klora) pripremljenom prema uputi proizvođača
- Kada se bunar napuni podzemnom vodom provesti postupak hiperkloriranja uz nadzor stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo i uz sudjelovanje lokalnih vatrogasnih službi
- Ostaviti da klor djeluje najmanje 24 sata-OVA VODA SE NE SMIJE KORISTITI ZA PIĆE!!!!!
- Ponovo ispumpati vodu iz bunara
- Pustiti da se bunar napuni i tada provesti normalno kloriranje vode
- Nakon provedene dezinfekcije voda se može koristiti (nakon 30 min) po provjeri koncentracije slobodnog rezidualnog klora (preporuka 0,5mg/l)
- Obavezno se treba pridržavati uputa o rukovanju s dezinficijensom, a pri radu s granulatom ili otopinama klora preporučuje se koristiti zaštitnu odjeću, masku, gumene čizme, te gumene rukavice
by admin | 26.09.2024. | Novosti
S obzirom na to da je od ožujka 2024. godine cirkulacija virusa SARS-CoV-2 bila niskog intenziteta, a imunitet stečen ranijim cijepljenjem i/ili preboljenjem je relativno kratkog vijeka, zadnjih je mjeseci porastao broj osjetljivih osoba i posljedično dolazi do porasta broja novooboljelih.
S obzirom na to da su od početka pandemije svi nekada došli u kontakt s virusom, a većina višekratno, smatra se da je za veliku većinu osoba kojima je cijepljenje preporučljivo, a preporučljivo je osobama s povećanim rizikom od razvoja teških oblika bolesti COVID-19 i osobama čiju osnovnu bolest može pogoršati infekcija, dovoljno primijeniti tijekom jeseni samo jednu dozu cjepiva, neovisno o tome jesu li osobe ranije cijepljene te neovisno o tome znaju li da su preboljele COVID-19 ili ne.
Cijepljenje je ovu jesen preporučljivo osobama koje pripadaju sljedećim kategorijama stanovništva:
- a) osobe od 65 godina životne dobi i starije,
- b) korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika
- c) osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama
- d) odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes melitus), kroničnim bolestima jetre, kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunološkog sustava (uključujući HIV infekciju)
- e) trudnice
- f) zdravstveni djelatnici / osoblje u jedinicama intenzivne skrbi, odjelima s posebno osjetljivim bolesnicima (npr. hematološki i onkološki odjeli) i hitnim bolničkim prijemima
Većini osoba navedenih pod točkama od a) do f) preporučuje se cijepljenje (ili docjepljivanje) jednom dozom, neovisno o tome jesu li ranije cijepljeni ili su preboljeli COVID-19 te neovisno o tome kojom su vrstom cjepiva ranije cijepljeni.
Ako je osoba ranije cijepljena ili preboljela COVID-19, jesenska doza cjepiva se preporučuje najmanje šest mjeseci nakon zadnje primljene doze cjepiva ili nakon preboljenja.
Termini za cijepljenje, za koje za sada nije potrebno prethodno naručivanje, u Službi za epidemiologiju u Karlovcu, Dr. Vladka Mačeka 48, (stara bolnica Dubovac), 1. kat, desno:
SRIJEDA 8-10 sati
PETAK 12-14 sati
Za dodatne informacije možete se obratiti na tel. 047/411-267 i na e-mail: cjepna@zjzka.hr
Za cijepljenje se možete dogovoriti i sa svojim obiteljskim liječnikom.
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/11/Preporuke-za-COVID-19-cijepljenje-verzija-15b.pdf
