Izvješća o radu

IZVJEŠĆA O RADU ZA 2016.GODINU
IZVJEŠĆA O RADU ZA 2015.GODINU

Izvješće o radu 2015. – 1. dio

Izvješće o radu 2015.-2. dio

Informacije o dodijeljenim potporama,bospovratnim sredstvima ili donacijama

(Nema dodijeljenih potpora, bespovratnih sredstava ili donacija)

Ostvarivanje prava na pristup informacijama
Zakoni i propisi
  1. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine« br.150/08., 71/10., 139/10., 22/11., 84/11., 12/12.,35/12., 70/12., 144/12. i 82/13)
  2. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine« br.80/13.)
  3. Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (»Narodne novine« br.124/11.)
  4. Zakon o zaštiti prava pacijenata (»Narodne novine« br. 169/04.,37/08.)
  5. Zakon o liječništvu (»Narodne novine« br.121/03.,117/08.)
  6. Zakon o sestrinstvu (»Narodne novine« br.121/03.,117/08.,57/11.)
  7. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (»Narodne novine« br.79/07., 113/08.,43/09.)
  8. Zakon o djelatnostima u zdravstvu (»Narodne novine« br. 87/09)
  9. Zakon o medicinskim proizvodima (»Narodne novine« br. 76/2013)
  10. Zakon o suzbijanju zlouporabe droga (»Narodne novine« br. 171/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07.,149/09., 84/11 i 80/13)
  11. Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (»Narodne novine« br. 56/03)

Pravilnici:

  1. Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (»Narodne novine«, br. 61/11 i 128/12)
  2. Pravilnik o kategorizaciji medicinsko-tehničke opreme zdravstvenih ustanova (»Narodne novine«, br. 12/12 i 99/2013)
  3. Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika (»Narodne novine« br. 02/11, 14/13)
  4. Pravilnik o pripravničkom stažu doktora medicine (»Narodne novine«, br. 114/13.)
  5. Pravilnik o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (»Narodne novine«, br. 124/13.)
  6. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine«, br. 100/11, 133/11 i 54/12 i 49/13),
  7. Pravilnik o stjecanju statusa specijalista iz uže specijalnosti (»Narodne novine«, br. 128/06. i 26/07.)
  8. Pravilnik o mjerilima za priznavanje naziva primarius (»Narodne novine« broj 28/12)
  9. Pravilnik o načinu obavljanja nadzora nad stručnošću rada u djelatnosti zdravstva (»Narodne novine«, br. 40/94.),
  10. Pravilnik o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljeni ugovor o provođenju zdravstvene zaštite s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ( »Narodne novine« br. 87/02 i 9/03)
  11. Lista zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine« br. 79/09)
  12. Pravilnik o učestalosti kontrole i normativima mikrobiološke kontrole čistoće u objektima pod sanitarnim nadzorom (»Narodne novine« br. 137/09)
  13. Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i ispitivanja voda (»Narodne novine« 74/13),
  14. Pravilnik o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (»Narodne novine« 125/13).
  15. Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba koje su kliconoše ili se sumnja da su kliconoše određenih zaraznih bolesti (»Narodne novine« br. 23/94 i 47/94)
  16. Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (»Narodne novine« br. 23/94. i 93/00.)
  17. Pravilnik o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti, te o osobama koje moraju podvrgnuti toj obvezi (»Narodne novine« br. 103/13)
  18. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva (»Narodne novine« br. 35/07)
  19. Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (»Narodne novine« br. 35/07.),
  20. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove koje provode zdravstveni odgoj osoba koje rade u proizvodnji ili prometu namirnica (»Narodne novine« br. 2/02.),
  21. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove koje obavljaju imunizaciju protiv žute groznice i bjesnoće (»Narodne novine« br. 23/94.),
Upravno vijeće

Članovi Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije:

Željko Štajcer, dr. med.spec., predsjednik;

Nada Eleta, prof., član

Cveto Gašparac, mag. ing., član.

Biserka Hranilović, dr. med. spec., član;

Gordana Saftić, dipl. ing., član.

Zapisnici i zaključci sa službenih sjednica
Najčešće tražene informacije

SLUŽBA ZA ZDRAVSTVENU EKOLOGIJU

Odsjek za otpadne vode i vodotoke

1. Da li se uzorci za analizu mogu osobno dostaviti u laboratorij?

Mogu, ali najbolje kontaktirati Odsjek kako bi dobili upute o pravilnom uzorkovanju i ambalaži.

2. Koji je najkraći rok dobivanja rezultata ispitivanja otpadnih voda?

Najkraći rok je 7-10 dana ovisno o obimu pokazatelja koji se analiziraju.

3. Da li se poštuje tajnost podataka suklado normi HRN EN ISO/IEC 17025?

Da sukladno točki 4.1.5.c) iz navedene norme “imamo politiku i postupke za zaštitu povjerljivih podataka ui vlasničkih rava svojih kupaca, uključujući postupke za zaštitu rezultata koji se elektronički pohranjiju

4. Da li kupac može prisustvovati analizi svojih uzoraka otpadnih ili površinski voda?

Laboratorij ima politiku da osigurava kupcu ili njegovom predstavniku prisustvovanje onim ispitivanjima koja se za njega provode.

5. Koje uvjete treba zadovoljavati ovlašteni laboratorij za otpadne vode i vodotke?

Treba zadovoljavati uvjete sukladno Pravilniku o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i ispitivanja voda, NN 74/13.

Odsjek za mikrobiologiju i kemiju živežnih namirnica

1. Što treba učiniti da bi se moglo dobiti analitičko izvješće o sukladnosti ili nesukladnosti s preporučenim graničnim vrijednostima mikrobiološkog ispitivanja ili mikrobiološkoj čistoći objekta?

Sklopiti Ugovor o ispitivanju mikrobiološke čistoće objekta i kontrole zdravstvene ispravnosti hrane sa ZZJZKŽ, kako bi ostvarili uvjet za izvršenje usluge uzimanja i analiziranja uzoraka briseva i uzoraka hrane minimalno dva puta godišnje ili prema planu samokontrole svakog pojedinačnog subjekta. (ispuniti obrazac suglasnosti za sklapanje Ugovora kao preduvjet).

2. Ukoliko se ne želi ugovorno vezati, da li postoji način dobivanja potrebnih mikrobioloških analiza?

Postoji, preko zahtjeva kupca za analizu uzoraka hrane i otisaka/obrisaka nakon čega se izvrši zahtijevana analiza

3. Kako je određen zakonski broj uzimanja uzoraka hrane i otisaka i koliko minimalno on iznosi?

Broj uzimanja uzoraka hrane i otisaka ovisi prema odgovornosti koju snosi subjekt u poslovanju s hranom (SPH) i prema planu uzimanja uzoraka vezano s dužnostima uspostave, provođenja i održavanja sustava postupaka temeljenih na načelima HACCP sustava i pravilnika o učestalosti kontrole i normativima mikrobiološke čistoće u objektima pod sanitarnim nadzorom.

4. Koje analize obuhvaća mikrobiološko ispitivanje hrane ili mikrobiološka čistoća objekta?

Sve ono što je propisano prema vodiću za mikrobiološke kriterije za hranu, ili prema Uredbi EZ-a kojom se utvrđuju opća načela i uvjeti zakona o hrani.

5. Što učiniti ukoliko su dobiveni rezultati u analitičkom izvješću negativni (neodgovarajući, nezadovoljavajući)?

U tom slučaju izvršiti ponovno uzimanje uzoraka otisaka ili hrane s prethodno izvršenim predradnjama kako bi uklonili uzročnike koji su u biri doveli do dobijanja nezadovoljavajučih rezultata.

Odsjek za pitke vode i vodoopskrbu

1. Kako se definirana voda za ljudsku potrošnju­ ?

Voda namijenjena za ljudsku potrošnju je u svojem izvornom stanju ili nakon obrade namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe kućanstva, neovisno o njezinom porijeklu te neovisno o tome potječe li iz sustava javne vodoopskrbe , iz cisterne ili iz boca odnosno posuda za vodu, sva voda koja se rabi u industrijama za proizvodnju hrane u svrhu proizvodnje, obrade, čuvanja ili stavljanja na tržište proizvoda ili tvari namijenjenih za ljudsku potrošnju.

2. Što je to javna vodoopskrba ?

Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaćanja vode namijenjene ljudskoj potrošnji iz tijela podzemnih i površinskih voda i njezine obrade te isporuke do krajnjeg korisnika ili do drugoga javnog isporučitelja vodne usluge za više od 50 ljudi ili 10m3/dan, ako se ti poslovi obavljaju putem vodnih građevina javne vodoopskrbe kojima upravljaju pravne osobe registrirane za obavljanje javne vodoopskrbe.

3. Što je to lokalna vodoopskrba ?

Lokalna vodoopskrba je zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji iz tijela podzemnih i površinskih voda te isporuka do krajnjeg korisnika putem vodnih građevina za lokalnu vodoopskrbu kojima ne upravlja pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe.

4. Što je analiza vode?

Analiza vode je određivanje senzorskih, fizikalno kemijskih, kemijskih i miokrobioloških i drugih svojstava vode radi utvrđivanja njezine zdravstvene ispravnosti.

5. Na što nam ukazuju mikrobiološki parametri ?

Mikrobiološki parametri nam ukazuju na stupanj onečišćenja vode mikroorganizmima. Iz rezultata ispitivanja može se vidjeti da li je voda onečišćena bakterijama fekalnog porijekla (E.coli, enterokoki) koje potječu iz fecesa ljudi i životinja. Konzumiranjem vode koja je onečišćena fekalnim bakterijama može se lako razboliti.

Prisustvo ukupnih koliforma u vodi bez nalaza bakterija fekalnog porijekla u vodoopskrbnom sustavu obično ukazuje na sekundarno onečišćenje(oštećenje cjevovoda). Ukupni koliformi ne potjeću samo iz fecesa već se nalaze i u okolišu. Primarno su nepatogeni i spadaju u indikatorske bakterije.

6. Na što ukazuju kemijski parametri ?

Ispitivanje vode na pojedine kemijske parametre kao što su npr. pesticidi , detergenti, nitrati, ukazuje na stupanj onečišćenja vode kemikalijama koje mogu predstavljati opasnost za ljudsko zdravlje.

7. Što su indikatorski parametri ?

Indikatorski parametri nam daju informaciju o uređenosti cjelokupnog vodoopskrbnog sustava i upozoravaju na promjene da se s vodom nešto događa i da te promjene treba ispitati.

8. Što je tvrdoća vode?

Tvrdoća vode se određuje prema sadržaju soli kalcija i magnezija u njoj. Tvrdoća se dijeli na karbonatnu ili prolaznu i nekarbonatnu ili stalnu. Karbonatnu-prolaznu tvrdoću tvore mono i bikarbonati kalcija i magnezija. Najveći njihov dio istaloži se kuhanjem. Nekarbonatnu–stalnu tvrdoću čine sulfati, kloridi, nitrati, fosfati i silikati kalcija i magnezija. Ove soli se kuhanjem ne mogu izdvojiti. Karbonatna i nekarbonatna tvrdoća čine ukupnu tvrdoću.

Znak da je voda tvrda kada se sapun i zubna pasta ne pjene dovoljno, zato je potrošnja sapuna i detergenta veća.

9. Kako se kontrolira ispravnost vode za ljudsku potrošnju ?

Kontrola ispravnosti vode za ljudsku potrošnju provodi se prema Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju NN 125/13.

U vodoopskrbnim sustavima za vodu provode se s dvije vrste kontrola: unutarnji nadzor i monitoring. Unutarnju kontrolu provode pravne osobe koje isporučuju vodu za ljudsku potrošnju. Monitoring provode zavodi za javno zdravstvo temeljem Plana monitoringa kojeg donosi Ministar zdravlja.

10. Tko smije uzeti uzorak vode za analizu za potrebe tehničkog pregleda ? 

Za potrebe tehničkog pregleda građevina u svrhu izdavanja uporabne dozvole uzorke mora uzeti ovlaštena stručna osoba laboratorija koji provodi analizu.

11. Što je dezinfekcija vode?

Dezinfekcija vode je proces kojim se uništavaju prisutni mikroorganizmi u vodi. Dezinfekcija vode spriječava širenje zaraznih bolesti uzrokovanih mikroorganizmima koji se prenose vodom.

12. Kako se dezinficira voda?

Dezinfekcija vode za ljudsku potrošnju obično se obavlja : plinovitim klorom, klor dioksidom, natrijevim hipokloritom, UV-zrakama, ozonom.

13. Što je hiperkloriranje ?

Pod hiperkloriranjem vode (klorni šok) podrazumijeva se dezinficiranje vode većom količinom klornog sredstva, obično desetostrukom dozom, od one koja se upotrebljava u normalnim uvjetima. Za vrijeme hiperkloriranja upotreba vode je zabranjena.

14. Zašto je voda bijela?

Potrošači često misle da je u pitanju visoka koncentracija klora kada je voda bijela i mutna. Ali to nije točno.

Bijela boja vode je posljedica prisutnosti zračnih mjehurića koji nastaju kao posljedica otapanja zraka u vodi. Kao posljedica intervencija na vodovodnoj mreži i /ili u uvjetima povećanja temperature može se dogoditi da je voda na pipama potrošača mliječno bijela. Ako se čaša s vodom ostavi stajati cca 10 sekundi voda će se potpuno izbistriti a ako se prinese uhu čuje se tihi šum.

15. Da li je dugački smeđi crv nađen u vodi opasan za zdravlje?

U vodi je moguća prisutnost vrste Gordius aquaticus čija prisutnost ukazuje da vodoopskrbni sustav nije dovoljno zaštićen od ulaska insekata odnosno Gordius-a ili kontakta s površinskom vodom. Potrebno je obratiti pažnju na mrežice protiv insekata na vodospremama, a u slučaju nalaza Gordius-a i sličnih organizama potrebno je obaviti mehaničko čišćenje vodoopskrbnog sustava, ispumpavanje zdenaca, te obaviti hiperkloriranje sustava. Crv Gordius a.(Gordijski čvor) spada u Nematomorpha. Dužine je 10-50 cm, debljine 1 do 2 milimetra, crveno-smeđe boje, elastičan i nalikuje na bakrenu žicu. Često je savinut u čvor pa mu odatle i ime. Organizmi iz roda Gordius nisu paraziti ljudi i toplokrvnih živtinja a slučajnim ulaskom u probavni trakt čovjeka, pijenjem vode, ne izazivaju nikakve patološke promjene kod ljudi.

Ostale informacije